“Da bi se postalo dobrim piscem, mora se puno čitati”

“Da bi se postalo dobrim piscem, mora se puno čitati”

»Zagrepčani i Zagrepčanke čitaju više od prosjeka države, no pritom treba naglasiti da žene čitaju više nego li muškarci«, kaže Nenad Horvatić iz Znanja d.o.o.

Matej Knežević

Broj nakladnika na sajmu knjiga Interliber svake je godine sve veći. Na Zagrebačkom velesajmu ove ih se godine okupilo više od 300, iz 16 gostujućih zemalja. Kakvo je doista aktualno stanje u domaćem izdavaštvu nakon propasti Algoritma, pokušali smo saznati na samom Interliberu u razgovoru s predstavnicima nakladničkih kuća.

Glavni urednik Naklade Lijevak Seid Serdarević govori da se nitko nije oporavio nakon propasti Algoritma, budući da su oni svim izdavačima ostali dužni između 20 i 50 % godišnjeg bruto prometa. Nadodaje kako će cijeloj branši trebati minimalno dvije godine da se oporavi od spomenutih gubitaka. Ipak postoji nešto što je dobro, a to je da su nakladnici doživjeli neku lošu katarzu te se Serdarević nada kako nakladnici ubuduće neće davati svoju robu onima koji ne poštuju normalne poslovne običaje. Očekuje da će se stanje popraviti uvođenjem nekih novih praksi kao što su plaćanje na vrijeme.

Seid Serdarević iz Naklade Lijevak

Dotakli smo se čitalački i pisalačkih navika Hrvata. Serdarević smatra kako se na to može gledati na više načina. Prema njegovim riječima, u Hrvatskoj dosta piše, što je proizašlo iz sve veće informatizacije zbog koje »svatko ima svoj stroj za pisanje«. Međutim, drugo je pitanje koliko je napisani sadržaj zapravo kvalitetan. Unatoč tome što je danas lako izdati knjigu, važan je odabir samog urednika, smatra naš sugovornik. »Da bi se bilo dobrim piscem, mora se puno čitati«, napominje.

I dalje prevladava trend nečitanja

Od samog nečitanja kao veći problem je izdvojio to što se takav trend ne miče s mrtve točke, što je ocjenjuje vrlo negativnom situacijom koja negativno utječe na sve aspekte društva, a posebno na razvoj demokracije. Serdarević kaže kako istraživanja pokazuju da razvijenija društva imaju mnogo veći broj ljudi koji čitaju knjige.

»Ondje taj postotak iznosi 80 – 85 % ljudi koji pročitaju, bar jednu knjigu u godini dana«, navodi Serdarević.

Njemu fizička knjiga djeluje na čovjekov mozak i psihu, za razliku od (pošasti) današnjeg čitanja na mobitelima i tabletima.

Podsjetio je i na činjenicu kako je ovih dana Hrvatska usvojila Strategiju čitanja, koja se radila nekoliko godina. Drži da je to tek mali korak, no da se čitanje mora poticati kod svih dobnih skupina.

Hrvati od čitanja najčešće odustaju u adoslecenciji što se, smatra, može spriječiti.

Nakladnička kuća Znanje preuzela je šest knjižara od propalog Algoritma, rekao nam je njihov prodajni predstavnik Nenad Horvatić koji smatra da će trebati dosta vremena »da sve legne na svoje«. Što se tiče prometa, Horvatić će raći da »uvijek može bolje«, no da je ipak riječ o drugom danu Interlibera. Pred Znanjem je, kaže, bilo jedno teško razdoblje, no u cijeloj im je situaciji pomogao zagrebački gradonačelnik Milan Bandić oko najma prostora na Interliberu.

Naslušali se priča o pomoći nakladnicima

Zanimao nas je stav oko jučerašnje izjave premijera Andreja Plenkovića koji je rekao kako Vlada pomoći nakladnicima. Horvatić smatra kako je”suvišno komentirati jučerašnju izjavu premijera Plenkovića oko Vladinih mjera pomoći nakladnicima koje su u pripremi. Horvatić je skeptičan, budući da se, kako je rekao, tih priča naslušao u posljednjih 17 godina, otkako je u struci, a do sada nije doživio da im je netko iz Vlade pomogao.

Osvrnuli smo se i na same knjige. Horvatić kao jedan od voditelja prodaje smatra kako je trenutno najbolji hit Priče za laku noćza mlade buntovnice, a osim toga knjiga Stephena Kinga Tko nađe, njegovo i druge. Nadodaje kako uz spomenute naslove ide i bibliotekarni serijal lektira za osnovne škole iz naklade Stribor. Zanimalo nas je kakve su čitalačke navike Zagrepčana. Horvatić zaključuje: »Zagrepčani i Zagrepčanke čitaju više od prosjeka države, no pritom treba naglasiti da žene čitaju više nego li muškarci«.

Izvršni direktor i urednik Goran Batina iz nakladničke kuće Jesenski i Turk svaku pomoć nakladništvu ocjenjujue dobrodošlom, s obzirom na strukturne odrednice koje su ključne za prohodnost na tržištu. Kaže, kako je ovdje nužna pomoć države, budući se radi o skromnom jezičnom bazenu i da je izdavaštvo ozbiljna djelatnost.

Pritupačan najam prostora na Interliberu

»Postoji niz mjera koje pozdravljamo, a koje su se odnosile na potpore za izdavanje i jeftin otkup knjiga, kao i mjere kao što je pristupačan najam prostora na Interliberu za kunu po četvornom metru«, navodi Batina.

Goran Batina iz nakladničke kuće Jesenski i Turk

Smatra da je i sama Strategija čitanja jedna od jako dobrih mjera i projekata. No dodaje, bitno je da stvari ne ostanu na dobrim namjerama i smjernicama, već da se zaista provedu. To sve mora pratiti aktualnu zbilju i sve što donosi naše postmoderno društvo. Zadovoljan je činjenicom da su ključne informacije doprijele do rukovodećih i da se one provode kroz određene politike i strategije.

Posebano im je važno da stručna i znanstvena literatura ima jednaki status kao i književna djela, poezija i ono što se inače preferira. Pogotovo zato jer se Jesenski i Turk bavi literaturom iz područja sociologije, filozofije i političke znanosti.

Batina smatra da je digitalizacija malo toga donijela nakladništvu, ali zasada nije postala remetilački faktor. Ipak, nada se da internet neće uništiti knjigu, jedanko kao što to nije napravio ni televiziji.

Podsjetimo za kraj da je Interliber otvoren u utroak, 7. studenoga, a traje sve do nedjelje 12. studenoga.

Ostavi komentar

*