Crveni grb Zagreba se koristio još u 13. stoljeću

Crveni grb Zagreba se koristio još u 13. stoljeću

Brnčić kaže kako se današnji plavi grb razlikuje od onog u crvenoj boji po tome što se na njemu nalaze otvorena vrata koja označavaju gostoljubivost

Nadovezujući se na predstavljanje knjige Zagrebački skupštinski zapisi, autora Predraga Fleša , odlučili smo doznati malo više o samom grbu Grada. Stoga smo o ovoj temi razgovarali sa Ivanom Brnčićem, urednikom stranice “Zagrebački kutak” i administratorom Facebook grupe “Zakaj volim Zagreb”.

Ivan Brnčić

Pojašnjava nam kako je 1896. godine na jednoj od sjednica Gradske skupštine “prihvaćen novi izgled grba Grada Zagreba”. Kaže, kako je tada “novi izgled grba predložio heraldičar i povjesničar Ivan pl. Bojničić a skicu grba je napravio Branko Šenoa koji je bio sin pjesnika Augusta Šenoe”. Pritom nadodaje: “Do tada se grba grada prikazivao u crvenoj boji koji se koristio još u 13 st. te se on može vidjeti na krovu crkve sv. Marka”.

No zanimalo nas je zašto je uopće došlo do toga. Brnčić tumači kako je, 1880. godine u velikom potresu stradala crkva svetog Marka te je njezin novi graditelj Friedrich Schmidt je dao napraviti šareni krov s grbovima Trojedne Hrvatske i grb Grada Zagreba.

Ubrzo je, tumači Brnčić, prihvaćen novi izgled grba pa nije bilo smisla, ali i novaca za promjenom grba koji se zadržao do današnjeg dana. Kaže kako se kako se originalni stari trg dan danas može vidjeti i iznad ljekarne “K crnom orlu” u Kamenitoj ulici i to upravo na ulaznim vratima najstarije ljekarne koja radi od 1355. godine i u kojoj je radio i sam Niccolo Alghieri unuk poznatog talijanskog renesansnog pisca, Dantea Alighierija.

Brnčić kaže kako se današnji plavi grb razlikuje od onog u crvenoj boji po tome što se na njemu nalaze otvorena vrata koja označavaju gostoljubivost. Osim toga, napominje da su se tijekom prošlosti mijenjali i detalji. Tako je tako grb sadržavao petokraku zvijezdu i zidanu krunu nad štitom. Na sjednice Gradske skupštine 1896. zaključeno je, što stoji i u Statuua Grada Zagreba kako se gradski grb “sastoji od plavog polja na zelenome brijegu na kojem se nalazi srebrni ili bijeli grad s trima kulama i otvorenim zlatnim ili žutim vratima; gore desno zlatna/žuta šesterokraka zvijezda, gore lijevo srebrni/bijeli polumjesec”.

Brnćić nam tumači i to kako zeleni brijeg predstavlja brdo Grič, utvrda sa tri kule predstavlja Gradec, dok otvorena vrata utvrde označavaju gostoljubivost. Drugi simboli, kao što su zvijezda i mjesec (mlađak) simboli su starih slavenskih predkršćanskih božanstava ljepote i ljubavi. Potječu od slavenske božice Lade, koja se prikazivala u narodu kao zvijezda i boga Lelja, prikazivanog u liku mladog mjeseca ili mlađka.

“Zbog velikog značaja ovi su se simboli sačuvali do danas u raznim oblicima kao sjećanje na ta božanstva. Često su se stari slavenski narodi koristili njihovim simbolima u heraldici pa ih tako možete naći kod Rusa, Slovaka, Čeha, kod nas bilo da se radilo o državnoj ili obiteljskoj kulturi ili umjetnosti”, kaže Brnčić.

Na kraju nam kazuje kako boje u grbu, prema vjerovanju označavaju različite stvari. Tako primjerice zelena boja označava nadu, besmrtnost, snagu, odanost. Plava simbolizira mudrost, slavu, plemenitost, vjernost, aristokraciju; žuta sreću, bogatstvo, razum, svjetlo; bijela označava čistoću, mir, duhovnost, vjernost, dok crvena u starijoj verziji govori o ljubav, strast, radost, velikodušnost.

Spomenimo kako je inače običaj da grb glavnog grada neke države bude u prvoj boji nacionalne zastave te bi po toj logici i zagrebački grb trebao biti – crven.

Matej Knežević