CK SKH donio odluku o raspisivanju višestranačkih izbora u Hrvatskoj

CK SKH donio odluku o raspisivanju višestranačkih izbora u Hrvatskoj

(Naslovna fotografija: Youtube, snimka zaslona /HRT)

Hrvatski komunisti odluku su donijeli u vremenu kad je Jugoslaviju potresala velika politička i ekonomska kriza, dočim je velikosrpska ideologija izrečena na takozvanim mitinzima istine gotovo najavljivala oružane sukobe

Dogodilo se na današnji dan, 13. prosinca:

Svetozar Borojević von Bojna 1914. godine

1856. – Austrougarski feldmaršal Svetozar Borojević von Bojna rođen je 13. prosinca 1856. u Umetićima kod Kostajnice, a umro 1920. Za Prvoga svjetskog rata istaknuo se nizom uspjeha u obrambenom ratovanju, zbog čega je dobio čin feldmaršala te tako postao prvi i jedini nositelj tog čina u Austro-Ugarskoj koji nije bio njemačkog podrijetla. Završivši školovanje, vrlo brzo napreduje u vojnoj hijerarhiji te postaje zapovjednikom Hrvatskoga domobranstva. Prvotno je svoj vojnički talent iskazao u austrijskoj okupaciji Bosne i Hercegovine te opsadi Sarajeva. Bio je instruktor u Vojnoj akademiji, a nakon toga česta su nova promaknuća te 1905. dobiva titulu von Bojna.

Bio je zapovjednik Šestoga armijskoga korpusa na galicijskoj bojišnici, gdje je zaustavio rusko napredovanje – njegovi su vojnici čvrsto držali položaje na Karpatima i spriječili ruski proboj prema Bratislavi i Budimpešti, a bio je i zapovjednik Pete armije na talijanskoj bojišnici. Zahvaljujući otporu koji je pružao višestruko brojnijim talijanskim snagama, u nekoliko je puta bio promaknut i odlikovan te naposljetku dobio čin feldmaršala. Nakon završetka rata odlučio je postati građaninom novonastale Države Srba, Hrvata i Slovenaca. Brojni vojni analitičari i povjesničari okarakterizirali su ga kao najvećega defanzivnoga vojnog stratega u Prvom svjetskom ratu.

1989.CK SKH raspisao prve višestranačke izbore u Hrvatskoj: Osobit zaokret u hrvatskoj politici dogodio se u prosincu 1989., kada je dvanaest političkih stranaka i oporbenih skupina u Zagrebu prikupljalo potpise za peticiju Saboru i Predsjedništvu SKH, kojom se tražilo raspisivanje slobodnih izbora. Dan poslije toga, Predsjedništvo CK SKH odlučilo je (vrlo tijesno, s jednim glasom više) da se raspišu prijevremeni izbori u SR Hrvatskoj na svim razinama, od općina do Sabora. Centralni komitet prihvatio je odluku svoga predsjedništva, a 11. prosinca počeo je 11. kongres SKH, koji je trajao tri dana i 13. prosinca 1989. podržao odluku o izborima. Na tom je kongresu na čelo SKH došao Ivica Račan, njegov je protukandidat bio Ivo Družić, kojega je podržavala JNA, a od staroga partijskoga predsjedništva ostao je samo jedan član. Nedugo nakon toga izaslanstvo SKH napustilo je 14. izvanredni kongres SKJ, s izaslanstvom SK Slovenije, čime je SKH de facto prestao biti dijelom Saveza komunista Jugoslavije.

Na 11. kongresu SKH, Ivica Račan izabran je za njenog novog predsjednika

Hrvatski komunisti odluku su donijeli u vremenu kad je Jugoslaviju potresala velika politička i ekonomska kriza, dočim je velikosrpska ideologija izrečena na takozvanim mitinzima istine gotovo najavljivala oružane sukobe. S druge strane, komunisti su imali i unutrašnji pritisak od strane opozicijskih skupina koje su željele uvođenje višestranačja, a formalno nisu smjele djelovati kao političke stranke nego kao udruge građana.

Pomalo u sjeni ovih povijesnih zbivanja, 12. prosinca 1989. sjednicom u Velikoj dvorani tadašnje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti pokrenuta je inicijativa za obnovu zabranjene Matice Hrvatske, a Maticu je do konačnog Obnoviteljskog sabora, nakon dva desetljeća zabrane rada, vodio potpredsjednik Miroslav Brandt. Sve te promjene na hrvatsku javnost djelovale su vrlo pozitivno i iznenađujuće, a nekako su simbolično završene krajem godine i blagdanskom čestitkom predsjednika SKH, Ivice Račana koji je vjernicima preko javnih medija čestitao Božić.

1204. – U Kairu umro poznati židovski teolog i liječnik Majmonid (rođ. 1135.), koji svojim djelom Vodič za kolebljivce navodi na proučavanje Aristotela; rodio se i djelovao u ozračju muslimansko- židovsko-kršćanske tolerancije.

1250. – Njemački car Fridrik II. iznenada je umro u Italiji; zbog uvjerenja o Božjem porijeklu carske vlasti, papa ga je dvaput izopćio, ali kao kralj Sicilije Sicilije postiže njen procvat, a postaje i kralj Jeruzalema.

Donatello: Sv. Marko, 1411.-1413., mramor, Or San Michele, Firenca.

1466. – U Firenci umro kasnorenesansni kipar Donatello (rođ. oko 1386.), kojeg snažno podupire obitelj Medici.

1545.Tridentski sabor je devetnaesti ekumenski sabor Katoličke crkve kojeg je 13. prosinca 1545. otvorio papa Pavao III. u Tridentu (današnjem Trentu u Italiji). Sabor je bio odgovor na izazove koje je postavio pokret reformacije, a iako je s prekidima trajao 18 godina ostao je neostvaren jer protestantski kršćani nisu priznavali vlast Koncila. Na Saboru je potvrđen nauk Katoličke Ccrkve o spasenju, sakramentima i biblijskom kanonu, a nakon njega ujednačen je način slavljenja mise u cijeloj Crkvi. No, nakon njega počeo se izdavati i Indeks zabranjenih knjiga (Index librorum prohibitorum) koji je objavljen 1564. godine, a izlazio je sve do 1948.

V. Kandinski: “Kompozicija X” (1939.)

1944. – U mjestu Neuilly-sur-Seineu u Francuskoj umro ruski slikar Vasilij Kandinski (rođ. 4. 12. 1866.), utemeljitelj apsolutnog slikarstva i začetnik negeometrijskog apsolutnog slikarstva, osnivač skupine Plavi jahač, poslije Četvorica plavih; od 1933. godine živi u Parizu; piše i teorijska djela (O duhovnom u umjetnosti); postupno iskušava sve suvremene stilove te se učvrstio u apstraktnom ekspresionizmu (Par na konju, Slika s crnim šeširom, Modna gora, serija Bijela linija).

1974. – Na današnji dan je Malta, mala otočna država u Sredozemnom moru, postala republika. Zemlja u kojoj živi manje od pola milijuna stanovnika je, s obzirom na površinu, jedna od najgušće naseljenih zemalja svijeta. Zbog važnog strateškog položaja Maltom su tijekom povijesti vladale mnoge sile – Feničani, Rimljani, Fatimidi, Ivanovci i na kraju Britanci. Od 1964. Malta je neovisna od Velike Britanije, republikom postaje 13. prosinca 1974., a od 2004. je članica Europske unije.

Karakteristični autobusi-oldtimeri su jedna od brojnih turističkih atrakcija Malte

2003. – Uhićen Sadam Husein, irački predsjednik od 1979. do 2003. godine. U ožujku 2003. SAD i Velika Britanija krenule su u jednostranu vojnu akciju protiv Iraka, bez dopuštenja Ujedinjenih naroda, uz objašnjenje traženja oružja za masovno uništenje. Nakon tri tjedna ratovanja Sadam Husein je svrgnut s vlasti, a devet mjeseci kasnije, na današnji dan, američke snage uhitile su ga blizu grada Tikrita u sklopu operacije Crvena zora (Operation Red Dawn). Suđenje za zločine koje je počinio nad Kurdima i Šijitima tijekom osamdesetih i devedesetih godina 20. stoljeća počinje 2005. godine, a 5. studenog 2006. osuđen je na smrt vješanjem. Pogubljen je 30. prosinca 2006. godine.

(zg-magazin)