„ Činjenično znanje je u nekim situacijama kontraproduktivno kad rješavamo probleme”.

„ Činjenično znanje je u nekim situacijama kontraproduktivno kad rješavamo probleme”.

„ Izuzetno je važno da naglasak sa sadržaja prebacimo na to da ostvarujemo ishode učenja koji su sada važni, koji će omogućiti našim učenicima da budu konkurentni u 21 stoljeću. Bitno je kako rješavati kompleksne probleme, kako kritički misliti, kako biti kreativan, inovativan.

Kod učenika se mora razvijati rješavanje kompleksnih problema, kritičko promišljanje i snalaženje u modernom društvu
Ministarstvo znanosti i obrazovanja u četvrtak je u suradnji s British Councilom i Veleposlanstvom Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske organiziralo okrugli stol „Dijalozi o obrazovanju“ koji je okupio najrelevantnije stručnjake iz Hrvatske i Europe.
Okrugli stol organiziran je s ciljem promicanja zajedničkog razumijevanja relevantnih koncepata u raspravi o kvaliteti obrazovanja te ustanoviti konkretne prijedloge o inicijativama za unaprjeđenje kvalitete obrazovanja u Hrvatskoj.

U raspravi su sudjelovali ravnatelj Uprave za obrazovanje i vještine i posebni savjetnik za obrazovne politike glavnog tajnika Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj Andreas Scheicher, bivši glavni izvršni direktor školskog Inspektorata i glavni profesionalni savjetnik za obrazovanje škotske vlade Graham Donaldson, glavni direktor za predškolsko i osnovno obrazovanje Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta Republike Slovenije Gregir Mohorčić te Boris Jokić iz Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu.
„ Velika Britanija može podijeliti svoja iskustva u obrazovanju, pokušavamo odgovoriti na problematiku promjena u obrazovanju, što smo učinili, gdje smo griješili. No,zainteresirani smo i da čujemo hrvatska iskustva. Naše iskustvo pokazuje da obrazovne, kurikularne reforme su kontinuirani proces. Kontinuirano učimo od naših partnera iz svijeta. Reforma obrazovnog kurikuluma je teška zadaća, potrebna je pozitivna energija, ustrajnost i odlučnost“, istaknuo je britanski veleposlanik Andrew Dalgleish.

Na okruglom stolu su iznijeta iskustva zemalja u svijetu. „ U Japanu su u školama maknuli 30 posto sadržaja, a tome su se protivili nastavnici i roditelji. Međutim deset godina kasnije vidjelo se da učenici nisu izgubili na znanju. Što se tiče Singapura, tamo je promijenjen kurikulum i usredotočili su se na temeljne vrijednosti,više se ne govori o predmetima i disciplinama, one su tu da se razviju temeljne vrijednosti kao što je kreativnost, tolerancija, empatija. Finska se okrenula na tematske kurukulume, to su velike promjene u zemljama.Međutim za to je važno pridobiti ne samo stručnjake, nego cijelo društvo“ rekao je Andreas Scheicher. Dodao je kako se rijetko sluša struka,a upravo najbolje nastavnici znaju kako učenici uče.

„ Mislim da je Hrvatska dobro napravila što je involvirala škole, što se učilo od praktičara“, istaknuo je Scheicher.

Ministrica znanosti i obrazovanja Blaženka Divjak je rekla kako je važno da se vidi da Hrvatska nije jedina zemlja koja postavlja pitanje zašto se mijenjati u obrazovanju i kako to učiniti.

„ Odgovori su različiti, mi moramo pronaći svoj put. Međutim,moramo se mijenjati, zaostajemo za svijetom, jer i dalje imamo prenatrpane kurikulume koji odgovaraju prvoj, a ne četvrtoj industrijskoj revoluciji.

Mislim da je ovaj tempo kojim idemo najbrže što je moguće, a još uvijek imamo dovoljno vremena, snage i kapaciteta da reformske procese postavimo tako da budu realni“, istaknula je ministrica. Spomenula je da se od jeseni ide s eksperimentalnom provedbom kurikularne reforme i ona će služiti, ne samo da bi se u 72 škole uveli novi kurikulumi, nove metode poučavanja, nego kako bi se i utvrdilo što dalje treba mijenjati i na koji način te kako omogućiti učiteljima, nastavnicima da te reforme koje se moraju dogoditi u razredu budu takve da i oni dobiju potporu. Ministrica se osvrnula na to i što treba mijenjati u obrazovanju.

„ Izuzetno je važno da naglasak sa sadržaja prebacimo na to da ostvarujemo ishode učenja koji su sada važni, koji će omogućiti našim učenicima da budu konkurentni u 21 stoljeću. Bitno je kako rješavati kompleksne probleme, kako kritički misliti, kako biti kreativan, inovativan. Nije sve u sadržajima, što je kod nas na žalost glavni naglasak na tome, nego u fleksibilnosti koja će omogućiti učenicima da kasnije budu stvarno pripremljeni za poslove budućnosti, ali i da budu pripremljeni da vode sadržajan i sretan život“, rekla je ministrica Divjak

Odgovarajući na pitanje što se može naučiti od drugih zemalja ministrica je naglasila kako Hrvatska može puno naučiti, a između ostalog o ulaganju u učitelje, kako učitelje međusobno povezati , kako koristiti različite sadržaje pa i digitalne sadržaje u nastavi, jedan interdisciplinaran rad u školi koji se ne fokusira samo na jedan predmet.
„ Činjenično znanje je u nekim situacijama kontraproduktivno kad rješavamo probleme.

Činjenice i memoriranje činjenica negativno utječu da na kreativan način rješavamo konkretne probleme, a to se zahtjeva“ istaknula je ministrica. Dodala je kako moramo razvijati rješavanje kompleksnih problema, kritičko promišljanje i snalaženje u modernom društvu.
„ Sva pokazatelji istraživanja iz svijeta ukazuju da promjene trebaju ići postepeno, da promjene treba dobro pripremiti.

Hrvatska kroz cjelovitu kurikularnu reformu ima odličnu priliku promijeniti svoj odgoj i obrazovanje. Međutim treba to učiniti tako da se ne pogoduje političkim ciljevima. Treba promijeniti način na koji se uči i poučava u školama, a za to je potrebno vrijeme, intenzivni rad s odgojno-obrazovnim radnicima, roditeljima i učenicima.

Sami kurikulimi koji su izrađeni daju novu, moderniju školu koja je usmjerena na razvoj vještina i znanja koji su važni za mlade ljude, a to su rješavanje problema, donošenje odluka, kreativnost, inovativnost, da djeca nauče kako učiti,da surađuju,da znaju međusobno komunicirati, da znaju biti i odgovorni građani, da znaju prepoznati svoj obrazovni i kasnije profesionalni put. To treba ugraditi u sve predmete, u sve razine odgoja i obrazovanja, od vrtića do fakulteta“, istaknuo je Boris Jokić s Instituta za društvena istraživanja.

Ivana Vranješ

 

Ostavi komentar

*