Cikloturizam – velika prilika za Hrvatsku

Cikloturizam – velika prilika za Hrvatsku

»Cikloturizam europskoj ekonomiji pridonosi oko 44 milijardi eura godišnje, što je slično sektoru kružnih putovanja brodovima ili ‘cruisinga’, a također je to sektor koji dosta zapošljava, samo u Europi oko pola milijuna ljudi«, istaknuo je Jesus Freire, predstavnik EuroVelo – Europske biciklističke federacije

Cikloturizam se sve više razvija u Hrvatskoj i regiji čemu pridonosi umrežavanje EuroVelo cikloturističkih ruta, kojim se do 2020. planira uspostava 14 europskih ruta ukupne duljine 70 tisuća kilometara. Važnost uspostave nacionalnih cikloturističkih centara stoga je vrlo bitna zbog koordinacije svih aktivnosti na državnoj razini i suradnje sa ostalim državama u Europskoj uniji.

U Zagrebu je 24.11.2015. održan sastanak/radionica s temom uspostave i organizacije aktivnosti takvog koordinacijskog centra (eng. National Eurovelo coordination centre). Sastanak su organizirale udruge Sindikat biciklista i Ruralni tandem, uz podršku ministarstava kroz projekt Danube cycling, a odazvalo se više od 50 dionika iz Hrvatske među kojima su bili i predstavnici Ministarstava turizma te pomorstva, prometa i infrastrukture, predstavnici turističkih zajednica i agencija, gradova, udruga i instituta.

Pokretač i glavni koordinator projekta EuroVelo je Europska biciklistička federacija (eng. European Cycling Federation, ECF) čiji je predstavnik Jesus Freire na radionici naglasio da se taj projekt sufinancira iz EU-ovih fondova te da se u razdoblju trajanja projekta od 2014. do 2020. u Europi planira uspostaviti, obilježiti i umrežiti 14 grupiranih europskih ruta ukupne dužine od oko 70 tisuća kilometara. Hrvatska se nalazi u minimalno dvije rute – mediteranskoj i baltičko-jadranskoj, a uz Bugarsku, Rumunjsku i Srbiju i u dunavskoj ruti, za što su dogovori u tijeku.

»Cikloturizam je velika prilika za sve zemlje u kojima se razvija, pa tako i za Hrvatsku i ostale zemlje u regiji, u kojima postoji velik potencijal ruta koje treba pretvoriti u biciklističko-turističku infrastrukturu, pa cikloturisti, a s njima i prihod sigurno neće izostati«, poručio je Freire.

»Cikloturizam europskoj ekonomiji pridonosi oko 44 milijardi eura godišnje, što je slično sektoru kružnih putovanja brodovima ili ‘cruisinga’, a također je to sektor koji dosta zapošljava, samo u Europi oko pola milijuna ljudi«, istaknuo je Freire koji smatra da se u Hrvatskoj može jednako kvalitetno razvijati na obali s otocima i na kontinentu.

U članstvu te Federacije je 80 organizacija, među kojima i Sindikat biciklista iz Hrvatske, koji okuplja oko dvije tisuće članova i čiji je predstavnik Marko Stančec kazao kako očekuju da ministarstva turizma te pomorstva, prometa i infrastrukture, kao i Hrvatska turistička zajednica za taj projekt apliciraju za sredstva iz EU fondova,

Zoran Klarić iz Instituta za turizam kazao je da veseli što Hrvatska od ove godine ima akcijski plan razvoja cikloturizma koji je Institut izradio, naglasivši da se Hrvatska opredijelila za razvoj te ponude, ali da joj nedostaje dosta infrastrukture (staze, odmorišta i slično) te turistička ponuda tipa ‘bike&bed’ koju takvi turisti najviše traže.

Istra kao primjer

 »Puno toga je već učinjeno u Istri, velikih pomaka ima u Zadarskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji i vjerujem da će se to ubrzano razvijati i drugdje, jer je akcijskim planom predviđeno da do 2020. Hrvatska postane jedna od poželjnijih cikloturističkih destinacija u svijetu«, kazao je Klarić poručivši da o tom segmentu najbolje govore podaci da u Europi trenutno ima više od 60 milijuna aktivnih biciklista te da u prosjeku cikloturisti troše i do 30 posto više od klasičnih turista.

Lidija Mišćin uz udruge Ruralni tandem predstavila je okupljenima trenutno stanje cikloturističke ponude i infrastrukture u Hrvatskoj te je naglasila kako je koordinacija na nacionalnoj razini izrazito bitna kako bi svi zainteresirani partneri u Hrvatskoj bili uključeni i kako bi postojala univerzalna pravila u označavanju i certificiranju ruta. Također bitna je podrška dva glavna ministarstva po uzoru na dosad uspostavljene nacionalne centre u Europskoj uniji.

»Nadamo se ćemo kroz suradnju s ministarstvima uspjeti u ideji jer ECF želi Hrvatsku u projektu EuroVelo za što su sve već uključene zemlje, njih 15-ak, dobile sredstva iz EU fondova. Održali smo nekoliko operativnih sastanaka s ministarstvima i sad je na nama da odredimo model uspostave i prve aktivnosti«, kazao je Stančec.

Zaključak je radionice da postoji potpora ovoj inicijativi i udrugama Ruralni tandem i Sindikat biciklista kao pokretačima. Svi dionici dogovorili su da se u idućih dva mjeseca održi još nekoliko operativnih sastanaka i dogovori način uspostave i model funkcioniranja budućeg Eurovelo nacionalnog koordinacijskog centra kojeg bi trebali predvoditi predstavnici dvije udruge koje su organizirale i ovaj sastanak te predstavnici ministarstava, a uspostava centra trebala bi se dogoditi do proljeća 2016. (zg-magazin)