Blagi porast industrijske proizvodnje

Blagi porast industrijske proizvodnje

Smanjenje kupovne moći građana te posljedično slaba domaća potražnja, restrukturiranje najvećih poduzeća, uz slabiju inozemnu potražnju, ograničavajući su čimbenici oporavka industrijske proizvodnje u ovoj godini

Državni zavod za statistiku objavio je u utorak  da je industrijska proizvodnja, prema kalendarski prilagođenim podacima, u siječnju porasla za 5,4 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na siječanj prošle godine ojačala 2,2 posto.

To je znatno bolji podatak nego što se očekivalo. Pet makroekonomista, koji su sudjelovali u anketi Hine, procjenjivali su u prosjeku da je u siječnju industrijska proizvodnja pala za 2,5 posto u odnosu na isti mjesec prošle godine. Pritom su svi očekivali pad, u rasponu od 1,3 do 3,9 posto.

Očigledno je dakle, ističu iz PBZ-a, da su izlazak iz CEFTA-e te restrukturiranje brodogradnje i naftno-kemijske industrije uzeli danak na strani izvoza, dok je pad realnih plaća i rast nezaposlenosti potpuno ‘zaledio’ potrošnju stanovništva ujedno utječući i na pad robnog uvoza.

Rast u siječnju prvi je uspon proizvodnje nakon devet mjeseci neprestanog pada. U cijeloj prošloj godini industrija je oslabila 2 posto u odnosu na prethodnu godinu.

Negativan trend u industrijskoj proizvodnji, koji je trajao od travnja 2013. godine, u siječnju je zaustavljen, navode analitičari Raiffeisenbank Austria (RBA) u osvrtu na izvješće DZS-a.

Očekivano smanjenje kupovne moći građana te posljedično slaba domaća potražnja, restrukturiranje najvećih poduzeća, uz slabiju inozemnu potražnju, ograničavajući su čimbenici oporavka industrijske proizvodnje u ovoj godini.

Analitičari RBA, međutim procjenjuju da bi i industrijska proizvodnja u dijelu proizvodnje kapitalnih dobara mogla početi ostvarivati pozitivne godišnje stope rasta, s obzirom na to da u 2014. očekujemo blagi pozitivan doprinos investicija i povlačenje barem dijela sredstava iz fondova EU.

Stagnacija gospodarskog rasta

Analitičari Privredne banke Zagreb (PBZ) očekuju da će gospodarstvo dno dotaknuti u prvoj polovici ove godine, nakon čega bi treće i četvrto tromjesečje trebalo donijeti stabilizaciju gospodarstva, ako već ne i pozitivne pomake, što bi u konačnici na razini 2014. značilo stagnaciju gospodarskog rasta.

Procjena je iznesena u tjednim analizama PBZ-a u kojima se osvrću na prvu procjenu Državnog zavoda za statistiku (DZS) o 1,2-postotnom padu BDP-a u posljednjem prošlogodišnjem tromjesečju, što je snažniji pad od onoga što su očekivali analitičari PBZ-a.

Na cjelogodišnjoj razini je pad BDP-a iznosio 1 posto, nešto više od 0,9- postotnog pada koji su očekivali u PBZ-u.

Iako će detaljno izvješće biti objavljeno 10. ožujka, DZS je u svom komentaru naznačio da je najveći doprinos rastu BDP-a u četvrtom tromjesečju ostvaren manjim uvozom roba, dok je najveći doprinos smanjenju prouzročen padom izvoza roba. Očigledno je dakle, ističu iz PBZ-a, da su izlazak iz CEFTA-e te restrukturiranje brodogradnje i naftno-kemijske industrije uzeli danak na strani izvoza, dok je pad realnih plaća i rast nezaposlenosti potpuno ‘zaledio’ potrošnju stanovništva ujedno utječući i na pad robnog uvoza. (zg-mag)