Bilo kuda stupić(i) svuda

Bilo kuda stupić(i) svuda

Kako nismo doznali ukupan broj prometnih stupića U Zagrebu, nismo mogli napraviti ni kalkulaciju koliko je novca iz gradskog proračuna utrošeno na njihovo postavljanje. No svatko može napraviti izračun koliko je samo u njegovoj ulici potrošeno na stupiće – jedan fiksni metalni stupić s ugradnjom košta 827,50 kuna

Boris Jagačić

Oni su svugdje oko nas, gdje treba i (pre)često gdje ne treba – posred nogostupa, nasred denivelacija na pješačkim prijelazima, zatekne ih se uz rub biciklističkih staza, na oba nogostupa na uskim kolnicima. Ukratko, na mjestima gdje im nije mjesto. Građani koji žive u širem centru Zagreba pa i dalje znat će naravno vrlo dobro o čemu se radi – o prometnim stupićima. Jedno je briga o sigurnosti, ali drugo je kad se u nečemu pretjera jer riječ je o pravoj pošasti.

Prometni stupići izniknuli su kao gljive poslije kiše, a točan broj im se i ne zna. Barem ga mi nismo uspjeli doznati u resornom gradskom uredu, onom za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet. Iako se Zagreb voli uspoređivati s Bečom i Budimpeštom, ondje nam se u pamćenje nisu usjekli stupići kao jedno od obilježja grada. Slično, kao ni usporivači brzine, popularno »ležeći policajci«, ali o njima nešto kasnije.

Poseban problem su oni metalni stupići, za koje prometni stručnjak prof. dr. Željko Marušić tvrdi da predstavljaju opasnost za pješake u zimskim periodima jer u slučaju poledice i pada pješaka oni mogu osobi nanijeti velike ozlijede, pa čak i one s fatalnim ishodom, u slučaju da se osoba posklizne i udari glavom u takav stupić.

Kako nismo doznali ukupan broj prometnih stupića, nismo mogli napraviti ni kalkulaciju koliko je novca iz gradskog proračuna utrošeno na njihovo postavljanje. No svatko može napraviti izračun koliko je samo u njegovoj ulici potrošeno na stupiće. Naime, jedan fiksni metalni stupić s ugradnjom košta 827,50 kuna (662 kune bez PDV-a). Sam stupić košta 422 kune, a ugradnja se Zagrebačkim cestama plaća 190 kuna po stupiću (sve bez PDV-a).

Nema sumnje da ima lokacija gdje su oni potrebni (no ipak u tom slučaju preferiramo one elastične, plastične), zaista ima neobičnih mjesta gdje su oni postavljeni. Stoga smo nadležni gradski ured pitali tko odlučuje o njihovom postavljanju, a po odgovoru njegova pročelnika Dinka Bilića ispada da su stupići tamo gdje su jer su to tražili građani.

Bilić navodi kako osnovne škole, vrtići, ustanove, bolnice ili građani upućuju dopis nadležnim vijećima gradskih četvrti, sa zahtjevom za povećanje sigurnosti prometa na pojedinim lokacijama, gdje u pravilu postoji sva potrebna vertikalna i horizontalna signalizacija koja se ne poštuje bez stalnog prisustva prometne policije. Nakon donošenja zaključka, Vijeće gradske četvrti prosljeđuje dopis Sektoru za promet ovog Ureda koji, nakon provedene prometno sigurnosne analize te dobivene suglasnosti Ministarstva unutarnjih poslova, donosi rješenje o postavljanju cestovnih izbočina za smirivanje prometa, a sve sukladno Zakonu a o sigurnosti prometa na cestama i Pravilniku o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama.

Foto: Milan Ratkajec / AK Maksimir

»Razlog postave prometne opreme, između ostalog i elastičnih stupića, na određenim lokacijama je u vizualnom smirivanju prometa na mjestima gdje je potrebno kanalizirati ili voditi prometne tokove motornih vozila te onemogućavanje nedozvoljenih radnji kako je propisano Zakonom o sigurnosti prometa na cestama. Primjerice: skretanje ili manevri prestrojavanja preko pune linije, ograničavanje zaustavljanja ili parkiranja vozila na mjestima u zonama pješačkih prijelaza ili poljima za usmjerivanje prometa i drugim mjestima na prometnoj mreži gdje vozači motornih vozila bez stalnog nadzora prometne policije mogu svojim radnjama nesvjesno ugrožavati sigurnost svih sudionika u prometu«, pojašnjava Bilić.

Rješenja za postavu zaštitnih stupića donosi njegov ured temeljem Odluke o uređenju prometa na području Grada Zagreba. Fiksni zaštitni stupići (metalni) postavljaju se temeljem upravnog rješenja, a na zahtjev i peticije građana, predstavnika Mjesnih odbora, Gradskih četvrti, Ministarstva unutarnjih poslova, a u cilju sprečavanja nepropisnog parkiranja te u cilju zaštite pješaka na nogostupima.

Stupići onemogućavaju micanje automobilima na uskoj Bosanskoj ulici

Ovo je posljedica “mimoilaženja” dvaju vozila u zavoju na slici iznad

Zatražili smo da nam se pojasni razlog postavljanja elastičnih stupića uz tramvajsku prugu u Ilici kod kućnog broja 224, pored objekta Zagrebačke pivovare na što su nam se požalili mnogobrojni vozači zbog nemogućnosti odmicanja od vozila iz paralelne prometne trake. Oni su, navodi Bilić postavljeni zbog velikog intenziteta pješačkog prometa kako bi se dodatno zaštitio pješački prijelaz, a sve u suradnji s MUP-om.

Da su prometni stupići u Zagrebu itekako u modi potvrđuju nam i u Autoklubu Maksimir u kojem kažu da je Grad »posijao« tisuće fiksnih i savitljivih stupića »po gotovo svim zagrebačkim kolnicima i nogostupima«.

“Smartom” se može i između stupića

Upozoravaju da stupići postavljeni uz sam rub prometne trake ograničavaju vozačima skretanje iz mjesta nepoželjnog događanja. »Te prepreke, koje su i graničnici prometnica, nisu ništa manje opasne za slabovidne osobe, invalide u kolicima, starijim osobama, ali i zaigranoj djeci na nogostupima, koji na njih nalijeću. Opasne su i u slučaju izvanrednih situacija, kad može nastupiti opća panika, traženje brzog izlaska iz gradskih četvrti«, upozoravaju u AK Maksimiru i pitaju se tko je napravio stručnu analizu i odredio gdje su stupići od koristi, a gdje štete? »Imaju li što o tome reći vatrogasci i hitna medicinska pomoć?«, dodaju i zaključuju da se nakon mnogih bezrazložno postavljenih uspornika zagrebačke ulice sada ukrašavaju stupićima.

Stupić na nogostupu u Smičiklasovoj kao noćna “zamka” za pješake

Kad već spominjemo uspornike, odnosno »ležeće policajce« nismo uspjeli doznati niti njihov točan broj u Zagrebu. No također, ni to nismo zapazili kao uobičajeno rješenje u europskim gradovima s kojima se Zagreb uspoređuje. Uzmimo za primjer Ljubljanu. Ima ponešto uspornika (ali manje »pogubnih« od onih zagrebačkih) samo u užem centru.

Da postoje bolja rješenja, za kako se to stručno voli reći »smirivanje prometa« također potvrđuju u Autoklubu Maksmir. Upozoravaju da ti usporivači brzine, umjetni »hupseri«, poprečne izbočine ili »ležeći policajci« nisu bezazleni kako izgledaju. Na cestama s dvije prometne trake postavljaju se na obje trake, u redu, a dijeli ih puna uzdužna linija na dvosmjernoj prometnici. Tko se automobilom želi »provući« između dviju prepreka mora prijeći punu liniju a time čini kažnjivo djelo. Vozi li se jednim kotačem po sredini »hupsera«, drugi kotač prolazi mnogo nižom cestom, čime se težište automobila prebacuje samo na jednu polovicu automobila. Amortizeri su nepravilno opterećeni, neravnomjeran je pritisak na nosače motora, kugle, a lupa amortizera samo najavljuje njihovo povećano trošenje.

Automobili s AB sistemom krivo bilježe proklizavanje na izbočinama, pa može doći i do zanošenja i sudara vozila. »Najsigurnije je ‘hupserom’ proći s oba kotača po najnižim dijelovima, tako da najviši dio ostane između kotača«, preporučuju iz AK Maksimir te napominju kako umjesto izbočina neke europske zemlje primjenjuju druga bezbolnija rješenja za usporavanje prometa.

Reklamni panoi uz cestu – nepotrebno, ružno i potencijalno opasno rješenje

Iako stalno slušamo parole o sigurnosti u pometu, rješenja iz prakse to baš i ne pokazuju. Naime, na više lokacija u Zagrebu su pored prometnica postavljeni reklamni panoi koji osim što odvraćaju pozornost vozača, naružnjuju grad, mogu biti i opasni u slučaju izlijetanja vozila koja bi se potom mogla zabiti u njihove metalne nosače. Gledano iz perspektive novinara, a ne prometnog stručnjaka učinilo nam se da su ponegdje panoi postavljeni preblizu prometnice (npr. u Aleji Bologne).

No iz Gradskog ureda za prostorno uređenje, izgradnju Grada, graditeljstvo, stambene i komunalne poslove i promet odgovaraju nam da se udaljenost reklamnih panoa od prometnice utvrđuje Pravilnikom o kriterijima za određivanje zakupnina i naknada za korištenje javnih površina za postavljanje kioska, pokretnih naprava, privremenih građevina, komunalnih objekata u općoj uporabi, organiziranje, manifestacija i organizaciju gradilišta, tako da je i tu sve u skladu s propisima.

Ostavi komentar

*