„Bez ravnomjernog razvitka nema sreće ni za Zagreb, a ni za Hrvatsku“

„Bez ravnomjernog razvitka nema sreće ni za Zagreb, a ni za Hrvatsku“

Cilj Turističkog klastera Slavonska košarica je umrežavanjem unaprijediti turističke djelatnosti u istočnoj Hrvatskoj. Klaster broji 108 proizvođača hrane, pića, rukotvorina te pružatelje turističkih usluga koji su do sada obišli Zadarsku, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku, Dubrovačko-neretvansku i Istarsku županiju

Turistički klaster Slavonska košarica koji broji 108 proizvođača hrane, pića, rukotvorina te pružatelje turističkih usluga s područja Slavonije predstavio se danas u zagrebačkom hotelu Westin. Osnivač ovog najvećeg turističkog klastera u Hrvatskoj je Grad Slavonski Brod, a klaster je osnovan 2011. godine.

„Zagreb je i do sada u svojim hotelima nudio slavonske proizvode, a nudit će ih i ubuduće, jer Zagreb je 40 % Hrvatske. Zagreb ima duplo veći bruto domaći proizvod od ostatka Hrvatske. Nažalost, puno veći i od Slavonije što je posljedica ne donošenja strategije ravnomjernog razvitka Hrvatske posljednje 24 godine“, istaknuo je Milan Bandić

„Jedan od razloga osnivanja ovog klastera je da pokušamo dići Slavoniju na mjesto koje joj pripada. Nažalost, zbog rata sada smo negdje na začelju po razvoju, no nastojat ćemo to promijeniti“, naglasio je na predstavljanju klastera Slavonska košarica, gradonačelnik Slavonskog Broda Mirko Duspara. Grad Slavonski Brod, Turistička zajednica i Razvojna agencija Slavonskog Broda osnivači su ovog klastera. Duspara je napomenuo kako je priča o ovom klasteru započela 2010. godine kada je napravljen master plan razvoja turizma za Slavonski Brod za razdoblje od 2010. do 2020. godine. Već u listopadu 2011. godine osnovana je Udruga turistički klaster Slavonski Brod.

„S vremenom su nam se počeli javljati i drugi klasteri i proizvođači tako da smo promijenili naziv u Slavonsku košaricu. Cilj nam je umrežavanjem unaprijediti turističke djelatnosti u istočnoj Hrvatskoj. Do sada smo obišli Zadarsku županiju, Šibensko-kninsku, Splitsko-dalmatinsku i Dubrovačko-neretvansku županiju, a prošle godine i Istarsku gdje su naši članovi imali prigodu prezentirati svoje proizvode. Kulen je jedan od naših glavnih proizvoda. On je zaštićen proizvod, koji se danas prodaje u brojnim europskim državama. Osim suhomesnatih proizvoda kao što su čvarci i slanina, ono što je karakteristično za Slavoniju su sve bolja vina. Tu su još zlatovezi i ostale rukotvorine, koji postaju sve prepoznatljiviji proizvodi naših proizvođača“, pojasnio je Duspara. Ovom prilikom Duspara se zahvalio i svim Zagrepčanima i Zagrepčankama na nesebičnom materijalnom doprinosu u pomaganju obiteljima koje su ostale bez domova u velikoj poplavi koja je poharala Slavoniju.

Zagreb je trbuh Hrvatske

Strateški partner klastera Slavonska košarica je Ekonomski fakultet u Osijeku, a rad klastera podupiru i Ministarstvo turizma, Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska turistička zajednica. Potporu nastojanju da se Slavonska košarica prezentira Zagrepčanima i zagrebačkim hotelijerima dala je Iva Buhunek, direktorica Udruge poslodavaca u hotelijerstvu Hrvatske, ali i zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

„Jedan dio delicija koje proizvode članovi klastera pojest će i zagrebački trbuh. Tako to treba biti. Zagreb je do sada u svojim hotelima nudio slavonske proizvode, a nudit će ih i ubuduće, jer Zagreb je 40 % Hrvatske. Zagreb ima duplo veći bruto domaći proizvod od ostatka Hrvatske. Nažalost, puno veći i od Slavonije što je posljedica ne donošenja strategije ravnomjernog razvitka Hrvatske posljednje 24 godine. Sve Vlade Republike Hrvatske nisu to uspjele napraviti. No, dok se to ne napravi nema sreće za Zagreb i za Hrvatsku. Standard svih državljana mora se poboljšati“, zaključio je Bandić.

Vrijedne ruke Seke

slavonska-kosarica-Irma-DravecMeđu brojnim proizvođačima okupljenima u klaster Slavonska košarica je i Irma Dravec iz Obrta Seka iz Đakova. Ona već četiri godine zajedno sa sestrom proizodi rukotvorine sa slavonskim motivima, a izrađuje i narodne nošnje i etno odjeću. „Ovo je prvi puta da putujem s klasterom. Do sada nisam to bila u prilici. Ovdje nudim male lutkice obučene u narodne nošnje, nastojim da budu autentične. Osim toga ovdje možete vidjeti i slavonske šticne, koje su inače dio narodnih nošnji, a ja ih proizvodim za haljine kao modni detalj. Tu su i kravate koje sama šivam, a nakon toga se one vežu slavonskim motivima. Imamo i zgodne pletene slavonske šeširiće kao privjesak za ključeve“, predstavila nam je dio ponude svog obrta Dravec.

Malim proizvođačima i obrtnicama okupljenim u ovaj klaster od velike je pomoći i internetski portal www.slavonska-kosarica.hr koji je pušten početkom 2013. godine. „U sklopu portala je i i web shop na kojem se mogu kupiti proizvodi, a tu se nalaze i kontakti svih proizvođača. Ovo je odlična stvar za male proizvođače i na ovaj način oni su prisutni i na novim medijima“, uvjeren je Krešimir Brlić iz TZ Slavonski Brod.

Valentina Vukoje