Bespilotna letjelica otvorila konferenciju na kojoj je predavao prvi čipirani čovjek na svijetu

Bespilotna letjelica otvorila konferenciju na kojoj je predavao prvi čipirani čovjek na svijetu

„Godine 2002. ugradio sam čip koji je povezao moj živčani sustav s internetom. Tako sam sa Sveučilišta Columbia u New Yorku mogao kontrolirati ruku robota koji se nalazio u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ova tehnologija pokazuje kako vaš mozak i tijelo ne trebaju biti na istom mjestu“, objasnio je Warwick i zaključio kako će u budućnosti svijet kontrolirati kiborzi, dok će ljudi biti podvrsta

Valentina Vukoje

Okupljene je pozdravio rektor Sveučilišta u Zagrebu prof.dr. Damir Boras

Okupljene je pozdravio rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof.dr. Damir Boras

Druga po redu međunarodna znanstveno-stručna konferencija iz područja marketinga i komunikacija pod nazivom „Život u digitalnom dobu: društveni aspekti“ održava se danas u zagrebačkom hotelu International.

Organizatori iz Visoke poslovne škole Zagreb (VPŠZ) i ove su se godine potrudili pozvati istaknute domaće i strane stručnjake iz svijeta marketinga, tehnologije i komunikacija. Tako su posjetitelji konferencije mogli vidjeti kako se bespilotna letjelica (eng. drone) na kojoj je bila priključena kamera, uzdiže iznad njih snimajući nazočnu publiku, organizatore i predavače.

Konferenciju je otvorio dr.sc. Lukša Lulić, dekan VPŠZ-a, a pozdravne govore uputili su i prof.dr.sc Damir Boras, rektor zagrebačkog Sveučilišta i dr.sc. Ahmet Sedat Aybar iz Istanbul Aydin Sveučilišta.

Warwick – prvi kiborg na svijetu

Pomicanje mehaničke ruke pomoću misli

Daljinsko upravljanje robotskom rukom

Najviše zanimanja medija i posjetitelja bilo je za predavanja dr.sc. Kevina Warwicka sa Sveučilišta Coventry u Engleskoj. Warwick je zamjenik prorektora za istraživanje na Sveučilištu Coventry, a za njega se često kaže kako je prvi kiborg na svijetu zbog eksperimenata koje je izvodio na samome sebi. Njegova glavna područja istraživanja su umjetna inteligencija, biomedicinski sustav, robotika i kiborzi.

„Prvi implatant sam ugradio 1998. godine. To je bio RFID (radiofrekvencijsko-identifikacijski) čip i on me identificirao s mojim kompjutorom. Tako kada sam ulazio na Sveučilište Reading vrata su mi se otvarala, palila su se svjetla bez da sam trebao to napraviti ručno, kompjutor me pozdravljao s `dobar dan profesore Warwick´“, prisjetio se kiborg Warwick.

On je govorio i o eksperimentu svojih studenata s magnetskim implantatima. Naglasio je kako je za ovaj eksperiment dobio etičko odobrenje Sveučilišta. U tom eksperimentu Warwickov student je imao ultrazvučni prijenosnik na kapi, koji je spojen s magnetskim implantatom u prstu. On mu je omogućio da osjeti kada mu se približava neki predmet, a student je mogao i osjetiti koliko je određeni predmet udaljen od njega. Time je proširio ljudske osjetilne perceptore. „To bi moglo biti primjenjivo i za vojsku. Kada vojnik ulazi u nepoznati prostor, ako bi imao ovakav čip, mogao bi osjetiti koliko je udaljen neprijatelj“, objasnio je Warwick.

Duboka moždana stimulacija – rješenje za Parkinsonovu bolest, depresiju, epilepsiju?

Ovaj znanstvenik trenutačno radi i na projektu umetanja biološkog mozga robotu. Koriste se moždane stanice štakora, ali i ljudske moždane stanice koje nabavljaju iz SAD-a. Warwick je uključen i u projekt duboke moždane stimulacije. Riječ je o tretmanu osoba koje boluju od Parkinsonove bolesti, depresije, epilepsije. Kroz stimulaciju mozga nakon operacijskog zahvata, pacijentu se ugrađuju elektrode koje prate aktivost mozga kako bi se uz pomoć umjetne inteligencije mogle aktivirati samo onda kada je to pacijentu potrebno.

Warwick je nezadovoljan načinom na koji ljudi komuniciraju. „Čovjek je ograničenog pamćenja, komunikacije, osjeta, ne možemo razmišljati multidimenzionalno. Zašto ne bismo komunicirali na drugačiji način?“, upitao je Warwick i objasnio prisutnima kako je prvi u svijetu postigao direktnu elektronsku komunikaciju između sebe i svoje supruge Irene, koja je također za potrebe tog eksperimenta ugradila čip.

Boja na elektronskoj ogrlici Irene Warwick mijenjala je boje kada bi njezin suprug mijenjao raspoloženja

Elektronska ogrlica Irene Warwick mijenjala bi boje kako bi njezin suprug mijenjao raspoloženja

„Godine 2002. ugradio sam čip koji je povezao moj živčavni sustav s internetom. Tako sam sa Sveučilišta Columbia u New Yorku mogao kontrolirati ruku robota koji se nalazio u Ujedinjenom Kraljevstvu. Ova tehnologija pokazuje kako vaš mozak i tijelo ne trebaju biti na istom mjestu“, objasnio je Warwick i zaključio kako će u budućnosti svijet kontrolirati kiborzi, dok će ljudi biti podvrsta.

Etičke dvojbe kod informacijskog kiborgiziranja

Profesor Warwick je postao vanjski član hrvatskog Znanstveno-istraživačkog odbora za bioetiku, tehniku, transhumanizam pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Profesor emeritus Igor Čatić u svom izlaganju zahvalio se Warwicku što je pristao biti vanjski član Odbora te je Warwicku i njegovoj supruzi posvetio svoje izlaganje. Čatić je naglasio kako je najvažniji trend 21. stoljeća konvergencija biotehnike i tehnike neživoga. Naveo je kako je kiborgizacija započela prije 5 000 godina za vrijeme egipatske kraljice Nefertiti. „Revolucionarni materijali će biti femto-materijali. Ne priznajem obrazovanje STEM koje uključuje prirodne znanosti, informatiku, tehniku i matematiku, nego i SSH odnosno društveno-humanističke znanosti“, rekao je Čatić.

Igor Čatić, Kevin Warwick i Irene Warwick

Igor Čatić, Kevin i Irena Warwick

On je pojasnio kako su kiborzi spoj živoga i neživoga. Čatić ističe kako je opravdano i poželjno kiborgiziranje ljudskog bića u pogledu zamjene primjerice kuka, stavljanja slušnog aparata kod osoba koje nečuju, zamjena stradalog ekstremiteta. „No etičke dvojbe se javljaju kod informacijskog kiborgiziranja, pretežno čipiranja“, zaključio je Čatić.

Zabava u marketingu – ljudi žele aktivno sudjelovati

Gerhard_Gunther

Gerhard Günther

Gerhard Günther iz Digitalsunray Media GmbH govorio je o praksi u mobilnom oglašavanju. Njegova je agencija izrađivala brojne kreativne koncepte za mobilizaciju, dizajn i razvoj mobilnih pretraživačkih portala.

„Važna je poruka koju tvrtka šalje, a u oglašavanju tvrtke važno je uključiti i zabavu. Važno je da korisnici budu interaktivni. Ljudi ne vole više samo nešto klikati, već žele aktivno sudjelovati u nečemu“, objasnio je Günter i pokazao primjer jedne aplikacije koju je njegova agencija radila za Coca Colu. Korisnici te aplikacije su ljubili ekran mobitela. „Možete ih prisiliti da učine sve jer vole biti uključeni“, zaključio je Günther.

ricardo_altimira_fedor_rocco

Ricardo Altimira

Promišljanje je jako važno u poslovnom svijetu, a Ricardo Altimira profesor s IE Poslovne škole iz Madrida govorio je o dizajnerskom, kreativnom promišljanju, koje mogu koristiti mala i srednja poduzeća. Altimira je objašnjavao kraticu „5 I“ (eng. identification, invitation, ideation, iteration, implementation) kao ključ dizajnerskog promišljanja u procesu pokretanja nove tvrtke ili preoblikovanja postojeće.

„Tako se dobivaju najbolja rješenja, stimuliraju se novi načini razmišljanja, potiču se inovacije, izbjegavaju se implementacijske pogreške, a koriste se i prednosti informatičkih i mobilnih tehnologija“, zaključio je Altimira.

Druga po redu međunarodna znanstveno-stručna konferencija iz područja marketinga i komunikacija pod nazivom „Život u digitalnom dobu: društveni aspekti“ završiti će danas u večernjim satima. Medijski pokrovitelj Konferencije je portal ZG-magazin.

Warwick – prvi inozemni suradnik hrvatskog odbora za bioetiku

“U okviru Znanstvenog centra izvrsnosti za bioetiku kojeg vodi prof. Ante Čović, proektor Sveučilišta u Zagrebu, postoji 18 odbora. Jedan od njih je Znanstveno-istraživački odbor za bioetiku, tehniku i transhumanizam. Neki radovi suradnika tog centra su već objavljeni na portalu ZG-magazin, međutim dobili smo odobrenje da možemo pozvati i strane članove u taj odbor i prvi koji se odazvao je prof. Kevin Warwick”, rekao nam je prof. Igor Čatić. Pojasnio je da svi članovi Odbora rade na volonterskoj osnovi, a tako će biti i s Warwickom kojega će se povremeno pitati i konzultirati oko nekih tema i pitanja. (B. J.)

—–––

*Objava članka je sufinacirana sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija