Bernard Ivčić: U mnogim dijelovima Zagreba nedostaje parkova i zelenih površina

Bernard Ivčić: U mnogim dijelovima Zagreba nedostaje parkova i zelenih površina

»Problem Jakuševca i dalje je aktualan, a Gradska ga uprava, čini se, ne zna riješiti. Na Jakuševcu se svake godine odloži 260.000 t otpada, a pomoću kontejnera za odvojeno prikupljanje kod nas se prikupi tek 2 % smeća. Kontejneri su “razbacani” i građani moraju baš biti zagriženi da s odvojenim smećem pješače do kontejnera«, kaže čelnik Zelene akcije

Razgovarala: Snježana Kratz

O tome gdje je odrastao i kroz koje je sve zagrebačke kvartove prošao ZG-magazinu govori predsjednik Zelene akcije Bernard Ivčić. Otkriva i koliko je i kako Zagreb izgrađen grad, kuca li nam Monsanto na vrata i gdje smo po pitanju gospodarenja otpadom u odnosu na Ljubljanu te koliku bi ocjenu za dosadašnji rad dao Gradskoj upravi.

Zašto volite Zagreb?

Volim ga jer me za Zagreb vežu mnoge uspomene, ponajprije školovanje, prijatelji i druženje s njima. Prve sam dvije godine živio u Samoboru.

To je lijep grad.

Jest, možda se jednog dana i vratim u njega. Volio bih to!

U kojim ste kvartovima u Zagrebu živjeli i gdje ste danas?

U dosta njih. Živio sam u Trnju, Novom Zagrebu, Folnegovićevom naselju, odnosno na Trešnjevci. Znatan dio odrastanja sam proveo u Travnom.

Pamtite li kakvo je Travno bilo za vašeg odrastanja?

Nisam od onih koji će reći kako su nekad bila drukčija vremena. Ljudi su se skloni prepustiti se nostalgiji i govoriti da je u njihovo vrijeme bilo bolje i drukčije. Nisam siguran da je tako jer previše se romantiziraju prošla vremena, a osuđuju današnja.

Ali drukčija jesu, počevši od tehnologije, mlađih generacija…

Tehnologija svakako utječe na odnose u društvu, a kad je o mladima riječ, ne mislim da su mladi danas lošiji ljudi od one djece kada sam i ja to bio. Iako neka istraživanja kazuju da mladi danas, točnije dio njih gaji netoleranciju prema drukčijima, siguran sam da je rezultat toga i opće stanje u društvu.

Koju ste školu pohađali?

Ruđer Bošković na Peščenici.

Sjećate li se još nekih sličica Zagreba? Trga bana Jelačića?

Pa sjećam se, zapravo. Bio je manji nego danas. Zagreb tada nije imao nekih dijelova, poput Borovja, nije bilo pruge do Dupca i Prečkog. Bio je i urbanistički uređeniji.

Mislite li i na interpelacije?

I na to. Doduše, to nije nužno i nešto loše.

Kada ste se aktivirali u Zelenoj akciji i krenuli ekološkom smjernicom?

Prvo sam se bavio zaštitom okoliša, odnosno akcijama čišćenja grada i sličnim, a sa 20-ak godina sam upoznao članove Zelene akcije, aktivirao se i krenuo dalje u tom smjeru.

Koje su vam bile prve akcije kojih ste se prihvatili?

Jedna od prvih bila je ilegalno šljunčarenje uz Savu kada smo mi aktivisti kombijima blokirali put »ilegalcima«. Poslije su slijedile aktivnosti za Dan planeta Zemlje i druga eko događanja na Cvjetnom trgu i ostalim gradskim punktovima.

Prvo ste volontirali?

Dugo sam volontiorao, a od 2007. sam i profesionalno na radno mjestu u Zelenoj akciji.

Nemalo ste se bavili utjecajem prometa na okoliš?

Da, zagovarao sam pravovaljano organiziranje gradskog prometa, odnosno veću upotrebu bicikala kao prometala uz, naravno, u tom smislu odgovarajućeg ustroja infrastrukture. Ponajprije biciklističkih staza i drugog jer ne možete tražiti alternativu bez ponude za njezino odgovarajuće zaživljavanje.

Sudjelovali ste i u kampanjama »Pravo na grad« i »Ne damo Varšavsku«?

Da, ali i u onoj protiv izgradnje Termoelektrane Plomin na ugljen u Istri i dosta drugih.

Koliko je Zagreb zelen grad?

Ima uređenih zelenih površina, ali one su umnogome pod napadom…

Koga?

Pa njihovih prenamjena, odnosno izmjena GUP-a, kada se zelene površine nerijetko pretvaraju u tzv. rekreacijske i mješovite pa se tako dalje s njima manipulira.

Koliko je, po vama, Zagreb izgrađen grad?

Svakako se širi i gradi, ali dosta je njegovih novih dijelova loše isprojektirano jer su zgrade u pravilu nagurane, nedostaje im parkova i zelenih površina koje su ljudima prijeko potrebne. Stanovnicima trebaju uređeni parkovi u susjedstvu i uokolo mjesta gdje žive, a ne da se umore pješačeči dok dođu do zelene površine.

Kakvo nam je stanje s otpadom?

Nije dobro riješeno. Problem Jakuševca i dalje je aktualan, a Gradska ga uprava, čini se, ne zna riješiti. Na Jakuševcu se svake godine odloži 260.000 tona otpada, a kada je o njegovom odvajanju riječ ono još nije zaživjelo onako kako bi trebalo. To više jer pomoću kontejnera za odvojeno prikupljanje otpada kod nas se prikupi tek 2 % smeća. Nezahvalno je i to što su takvi kontejneri »razbacani« i građanima nisu pri ruci pa oni moraju baš biti zagriženi da s odvojenim smećem pješače do kontejnera za razvrstani otpad.

Što je s kompostanom?

Stvari ni tu ne funkcioniraju dobro jer da je ustrojena onako kako bi trebalo, mogao bi se proizvoditi primjerice bioplin i stvarati druge pogodnosti.

Što mislite o naplaćivanju otpada prema količini?

To ništa ne znači, ali se nadam da neće rezultirati prenatrpanim spremnicima smeća po gradu.

Bernard Ivčić na konferenciji za novinare

Bernard Ivčić na konferenciji za novinare

A što je sa spalionicom?

Da, to je isto jedno od pitanja. Zagreb želi graditi spalionicu koja ima veći kapacitet od Jakuševca.

Koliki to?

385,000 tona

Znači, falilo bi smeća?

Točno.

Možemo li problem otpada riješiti po uzoru na druge? Beč možda? Njima je spalionica u središtu grada.

Jest, ali zbog nje su se Bečani bunili jer im se događala povećana emisija plinova, a koliko mi je poznato i dva puta je gorjela. Otpad je prevrijedan resurs da bi se spaljivao jer ga treba prerađivati.

Kakvim ocjenjujete zelene površine grada?

Mislite na urbano vrtlarstvo?

I na to.

Urbano vrtlarstvo jača i svakako mi je drago vidjeti takve vrtove po gradu. U Travnom je svojedobno bilo nekoliko vrtova koji su spontano zaživjeli uz tamošnje zgrade. Građanska je inicijativa »participiacija« prepoznala takvu potrebu ljudi pa su se udružili sa sličnim građanskim organizacijama u kojima su bili i zeleni aktivisti da javno zemljište prenamjene u društveno korisno.

Što mislite o Monsantu, objasnite o kome je riječ?

O multinacionalnoj korporaciji čija je djelatnost uzgoj i prerada sjemena, a dobar njega je i GMO.

A GMO predstavlja?

Mijenjanje svojstava sjemena na način koji nije tradicionalan i u konačnici spaja vrste koje se inače ne bi mogle križati.

Monsato nam kuca na vrata?

Ne, on kao tvrtka kod nas postoji već 10-ak godina, imaju svoje urede po Hrvatskoj…

U kojoj je zabranjena sadnja GMO usjeva pa čak i pokusnih polja?

Da. Europska unija daje mogućnost članicama da zatraže da im se ne nameću GMO usjevi, Hrvatska je to zatražila i odobrio nam se, no problem je što iako je zabranjeno, kod nas je ipak bilo slučajeva pojedinih GMO usjeva. Kakogod bilo, ako inspekcija u takvim situacijama otkrije GMO usjeve, oni se odmah uništavaju.

Kad smo kod usjeva, kave su nam perspektive u poljoprivredi?

Značajne jer možemo za sebe proizvoditi dovoljne količine hrane.

A koliko smo ekološki osviješeni?

Ljudi jesu osviješteni i to veći dio mladih, ali treba na tome i dalje raditi. Zato je važan građanski odgoj u školama, ali i kod kuće.

Jeste li provodili kakve aktivnosti sa školama?

Jesmo, svojedobno o upotrebi bicikala kao prijevoznog sredstva koje ne zagađuje okoliš. Bilo je i drugih eko seminara kada smo u suradnji s nekim školama namjeravali pribaviti im spremnike za smeće, odnosno kompostere kako bi eko svijest zaživjela na terenu. Namjeravali smo zasaditi i njihove obradive površine…

Ali?

Nismo dobili podršku nadležnih institucija.

Na kraju, koju biste »zelenu ocjenu« dali Zagrebu?

Za zelenilo četiri, a za upravljanje gradom jedva dva.

A što bi trebalo učiniti za carsku trojku?

Više slušati građane i riješiti gospodarenje otpadom. Kada je o njemu riječ, Zagreb i Ljubljana su primjerice 2006. godine bili s tim jednaki, a danas je situacija takva da Ljubljana čak 60 % svojeg otpada odvaja i bez spalionice. U slučaju Zagreba to je tek nešto sitno.