“Bandićeve bivše suradnice Švaljek i Mrak Taritaš ne mogu ponuditi pravi zaokret u gradskoj politici”

“Bandićeve bivše suradnice Švaljek i Mrak Taritaš ne mogu ponuditi pravi zaokret u gradskoj politici”

Tomislav Tomašević: Ljudi zaboravljaju da je proračun Zagreba gotovo jednak zajedničkom proračunu svih ostalih 127 gradova. Kad se uvidi da se za Bandićeve vladavine nije izgradio ni jedan dom za stare i nemoćne, da u Zagrebu postoji oko 6000 ljudi koji nemaju riješeno pitanje vodoopskrbe, a u isto vrijeme se grade fontane, onda je jasno da se radi o krivim prioritetima

Razgovarao: Matej Knežević
Snimio: Mislav Šajatović

Poboljšanje kvalitete javnog prijevoza, revitalizacija bivših (neiskorištenih) industrijskih prostora i decentralizacija kulture neke su od bitnih predizbornih točaka političke platforme Zagreb je NAŠ!. Platforma će na predstojećim izborima u Zagrebu nastupiti u koaliciji sa strankama Nova ljevica, Orah, Radnička fronta i Za grad. Njihov zajednički kandidat za gradonačelnika jest Tomislav Tomašević iz platforme Zagreb je NAŠ!, koji u razgovoru za ZG-magazin govori o propustima dosadašnje vladajuće garniture u našem gradu. Naš sugovornik tvrdi da dvije istaknute protukandidatkinje zapravo nisu prava alternativa vladavini aktualnog gradonačelnika Milana Bandića, iako se takvima predstavljaju. Zbog čega tako misli, pročitajte u našem novom intervjuu.

Zašto ste odlučili svoju borbu za mjesto gradonačelnika pokrenuti baš na Savici?

Savica je postala simboličko mjesto pobjede građana nad samovoljom gradonačelnika Milana Bandića jer je inicijativa »Čuvamo naš park« uspjela srušiti lokacijsku dozvolu za izgradnju crkve u parku. Kada sam na tom mjestu istaknuo kandidaturu prije 40 dana nisam tada ni sanjao da gradonačelnik na odlasku neće to moći prihvatiti i da će jedna od zadnjih stvari koju će napraviti kao gradonačelnik biti prekopavanje parka kako bi ga se uredilo po njegovoj zamisli. Čak je išao toliko daleko da je režirao kontraprosvjed koji su vodili čelnici gradske uprave te organizirao nelegalnu anketu s manipulativnim pitanjem, no ni to mu nije uspjelo jer je inicijativa skupila daleko više potpisa stanovnika Savice nego što je sudjelovalo u gradonačelnikovoj anketi. Time su građani izborili pobjedu i u drugoj utakmici, a lokalni izbori će biti treća utakmica u kojoj će se Bandića pobijediti i izbaciti iz lige.

Što je platforma »Zagreb je NAŠ!«? Koga ona okuplja i koji je njen glavni program?

Platforma »Zagreb je NAŠ!« novi je model bavljenja politikom. Okupljamo nekoliko stotina ljudi različitih profila, a taj broj svaki dan raste kako se sve veći broj ljudi upoznaje s našim radom. Tu su brojni aktivisti, ali i ljudi iz kulture, učiteljice i odgajateljice, znanstvenici i društveni poduzetnici. Svi mi smatramo da politika nije samo za profesionalne političare, za neke cirkusante, karizmatike, popove i bračne parove, kao što imamo primjer toga u različitim političkim strankama, nego aktivnost za sve ljude. Politika je i kako će nam izgledati kvartovi, na što će se trošiti naš zajednički novac, kakve će nam biti komunalne usluge i hoće li biti svima dostupne. Okupili smo se kao progresivne političke snage od ljevice do zelenih te kao koalicija Zagreb je naš – Nova ljevica – OraH – Radnička fronta – Za grad izlazimo na izbore i za gradonačelnika, Gradsku skupštinu, vijeća gradskih četvrti i mjesnih odbora.

Neki od vaših protukandidata, primjerice gospodin Sladoljev, ističu kako bi članovi mjesnih odbora trebali djelovati na volonterskoj osnovi. Koji je vaš stav o tome?

Mislim da je do neke mjere u redu da je politika na toj razini nije profesionalna. No ono što smatram važnijim jest pitanje koje su ovlasti mjesnih odbora, njih dvjestotinjak, i s koliko novaca raspolažu. To je najniža razina upravljanja u Zagrebu, koja je najbliža građanima i smatramo da što više odluka treba prepustiti mjesnim odborima, primjerice u prostornom planiranju. Na mjesne odbore se isključivo gleda kao na savjetodavno tijelo, nemaju nikakvog utjecaja na to što će se graditi u njihovim kvartovima, a onda, posljedično, imamo prosvjede građana od Savice do Vrbika, pa smo imali prosvjede u Varšavskoj, Središću i u Resniku, a to se događa upravo zato što se građane ništa ne pita.

Većina vaših protukandidata odbija bilo kakvu suradnju s gradonačelnikom Bandićem. Tko je vaša preferencija prilikom izbora koalicijskih partnera?

Mislim da je na početku suvišno reći, no svejedno želimo podcrtati kako nema šanse da surađujemo sa Milanom Bandićem na bilo kakav način. Osobno mislim sve najgore o njemu i mislim da je vrijeme da se konačno zaustavi ova koruptivna hobotnica koja je pustila krakove u sve dijelove Zagreba. Što se tiče drugih opcija, mi takva pitanja usuglašavamo na razini platforme i naše koalicije. Možda je to suvišno reći za nas, ali već smo godinama upozoravali da je ovakav trend upravljanja grada neodrživ i štetan. Kad je riječ o Bandićevim bivšim suradnicama Sandri Švaljek i Anki Mrak Taritaš, smatramo da nam ni one ne mogu ponuditi pravi zaokret. Smatramo da su svi oni na neki način povezani s Bandićem kroz stranke koje su ga održavale na vlasti. Tu za primjer možemo navesti i Anku Mrak Taritaš koja se trudi prikazati kao nadstranačka kandidatkinja, no predsjednica je gradskog HNS-a koji je u gradu povezivan sa nizom afera vezanih uz građevinski lobi. Kad me pitate za Sandru Švaljek, ne možemo joj oprostiti što je nakon svih afera, od Arene Zagreb do »zlatnih WC-a«, zamjena zemljišta i drugih, išla kao Bandićeva desna ruka na izbore 2013. godine i postala zamjenicom gradonačelnika. Ne treba zaboraviti da je iza Švaljek stranka HSLS koja je bila u koaliciji s Bandićem u prošlom mandatu, a Švaljek je i u koaliciji s Hrvatskom konzervativnom strankom Ruže Tomašić.

Tko vam je najveći oponent u ostvarivanju željenih rezultata na izborima?

Sigurno nam je najveći oponent aktualni gradonačelnik Milan Bandić jer on simbolizira sve ono što ne valja u Zagrebu, a njegova je najveća iluzija da se s malo novaca napravilo puno za vrijeme njegovog šesnaestogodišnjeg mandata, a istina je suprotna. Ljudi često zaboravljaju koliki je proračun Grada Zagreba i da je gotovo jednak zajedničkom proračunu svih ostalih 127 gradova. Kad se pritom vidi da se u tom vremenu nije izgradio ni jedan dom za stare i nemoćne, da u Zagrebu postoji oko šest tisuća ljudi koji nemaju riješeno pitanje vodoopskrbe, a u isto vrijeme se grade fontane, jasno je da je riječ o krivim prioritetima. Pri tom sve što se u Zagrebu gradi se nekoliko puta preplati, a novac završi u krivim džepovima.

Što je s drugim strankama?

Ušli smo u koaliciju sa strankama Nova ljevica, Orah, Radnička fronta i Za grad s kojima imamo zajedničke liste za sve razine vlasti: mjesne odbore, vijeća gradskih četvrti, Skupštinu, a ja sam i zajednički kandidat za gradonačelnika. Radi se o strankama koje pokrivaju spektar od zelenog do lijevog i s kojima imamo komplementarni program za ove lokalne izbore u Zagrebu. No ono što je najvažnije, radi se o strankama koje se nisu kompromitirale na nacionalnoj razini i nisu surađivale s Bandićem kao što je to radio HDZ, SDP, HSLS i HNS. Ostale stranke nisu bile opcija za suradnju.

Koji su ključni prometni problemi u Zagrebu?

Mislim da je ključni problem, naravno, javni prijevoz koji je nama najvažniji iz ekoloških i socijalnih razloga, koji je nefunkcionalan i prespor. Umjesto da brzina javnog prijevoza raste ona se smanjuje u zadnjih 16 godina. Za to postoje brojni razlozi i navest ću samo neke od njih. Prvo što ćemo napraviti kad uđemo u institucije vlasti kako bismo ubrzali javni prijevoz jest da ćemo fizički odvojiti tramvajske koridore jer se sada vozači automobila ne poštuju žutu traku i ulaze ispred tramvaja i dodatno ih usporavaju. Drugi problem je dugogodišnja politika izgradnje javnih garaža u centru grada koje dodatno privlače automobile u ulice centra grada u kojima je jedna traka za autommobile i tramvaje. Treće, tramvajska mreža je nedovoljno razgranata po gradu. Ima puno kvartova koji nisu povezani tramvajem. Opet je gradonačelnik na odlasku pred izbore aktualizirao ideju tramvaja i lake željeznice do zračne luke. Stalno se daju takva obećanja projekti, no činjenica je da u 16 godina nije izgrađen ni jedan metar nove tramvajske pruge.

“U Zagrebu u 16 godina nije izgrađen niti jedan metar nove tramvajske pruge”

Ako govorimo o drugom obliku prometa kao što je biciklistički promet, Grad Zagreb uopće nema prometnu strategiju i zasad smo imali samo improvizacije koje nisu vrijedna spomena i čiji je rezultat nesređen promet što se biciklista tiče. Izgradit ćemo sustavnu mrežu biciklističkih staza uz prateću infrastrukturu poput parkirališta za bicikle te izgraditi nekoliko brzih biciklističkih avenija.

Kakav je vaš plan za napuštene zgrade oko Gradskog poglavarstva, kao što su Paromlin, Gredelj i tvornica Nada Dimić?

Parlomlin se urušava već 16 godina pred našim očima, a nalazi se 300 metara od Gradskog poglavarstva. Zagreb je NAŠ! planira revitalizaciju bivših industrijskih prostora za potrebe kulture, društvenih sadržaja, neprofitne stanogradnje, socijalnog poduzetništva i zelene ekonomije uz povlačenje europskih fondova. Proces revitalizacije provodit ćemo u dijalogu s postojećim i budućim korisnicima tih prostora kako bismo adekvatno odgovorili na potrebe njihovog razvoja i razvoja grada. Gredelj je ogromno zemljište u vlasništvu grada i za taj prostor će se izraditi plan koji će definirati njegov razvoj u etapama.

Što nudite mladima, ako dođete na vlast u Zagrebu?

Kada bih govorio o svojoj osobnoj prošlosti bavljenja gradskim temama, jedan od načina kako sam se počeo baviti gradskim temama je bio upravo kroz politiku prema mladima. Naime, 2005./2006. došlo je do suradnje udruga nezavisne kulture i udruge mladih u Gradu Zagrebu. Tada sam bio predsjednik Mreže mladih Hrvatske, krovne organizacije mladih u Hrvatskoj, a okupili smo se jer se gradska strategija za mlade nije provodila. Jedan od naših prvih i ključnih prigovora bio je nedostatak prostora za mlade, bilo za nezavisnu kulturu, edukaciju, informiranje i savjetovanje, obrazovanje i slično. Na tu smo temu pokušali pridobiti i tadašnje kandidate za gradonačelnika, a jedan od njih je bio i trenutni gradonačelnik Milan Bandić te smo ih zatražili da potpišu Deklaraciju za nezavisnu kulturu i mlade, koju su svi odreda potpisali. I nakon godinu dana, Bandić ništa po tom pitanju nije napravio, a potom smo mi demonstrativno prekrižili reklamu s njegovom slikom za Salon mladih na nekih sedamdeset jumbo plakata po gradu. Tako je nastala inicijativa Pravo na grad. Važno je provoditi strategije koje je grad već usvojio, a poseban naglasak stavljamo na nezaposlenost mladih i kulturne sadržaje za mlade. U svakom slučaju ćemo omogućiti mladima da sami definiraju svoje potrebe te da sudjeluju i odlučuju o mjerama koje bi trebale te potrebe zadovoljiti.

Koji je stav Platforme o prostoru Medike i ideji da se ondje izgradi kongresni centar?

U slučaju »Medike« Grad kao vlasnik prostora već godinama ne produžuje ugovor korisnicima niti ulaže u prostor kako bi ga se prilagodilo javnim sadržajima, a time i drži korisnike ovog prostora u stanju stalne neizvjesnosti. Istodobno se u Medici održavaju izrazito bitni programi nezavisne kulture i kulturni sadržaji za Grad Zagreb i gradska vlast bi to trebala prepoznati, a ne sabotirati kao što je to dosada bio slučaj. Platforma “Zagreb je NAŠ” apsolutno podržava zahtjeve korisnika prostora »Medika« koji traže potpisivanje novog ugovora o najmu i ugovora o sanaciji prostora. Kao što se nedavno pokazalo i u slučaju Kina Tuškanac, Bandićeva vlast upravlja kulturnim resursima bez strategije, bez dijaloga s postojećim organizatorima kulturnih aktivnosti i bez sluha za razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva.

Što će biti sa zagrebačkom kulturnom politikom? Za što se konkretno vi zalažete?

Prije svega ćemo decentralizirati kulturnu politiku u Zagrebu. Smatramo da je previše kulturnih sadržaja koncentrirano u centru Grada, a držimo da to nije dobro iz socijalnih, ali i praktičnih razloga. Mislimo da kulturni sadržaji trebaju biti dostupni svim građanima bez obzira odakle su i iz kojeg dijela grada dolaze. Kao osnovicu našeg djelovanja vidimo kvartovske centre za kulturu, za koje mislimo da se trebaju revitalizirati. S druge strane, upravljanje kulturnim institucijama u Zagrebu previše ovisi o političarima, a ne o radnicima u tim institucijama tako da ćemo uvesti modele autonomnog upravljanja kulturnim ustanovama. Isto tako osigurat ćemo ravnomjerni razvoj nezavisne kulture u odnosu na institucionalnu kulturu.

Kako mislite iskoristiti trenutne, ali i buduće potencijale sportskih objekata?

Čim počnemo sa sportom, treba započeti i s temom Dinamo koji ima naziv Građanski nogometni klub, a zapravo nije građanski, već je riječ o privatnom biznisu braće Mamić. Zagrepčani danas Dinamu plaćaju sedam milijuna kuna za režije godišnje za Maksimirski stadion koji je u gradskom vlasništvu, iako Dinamo ima godišnje prihode od oko 500 milijuna kuna od čega je veći dio od transfera igrača. Istovremeno, Dinamo ne objavljuje financijska izvješća te tako krši Zakon o sportu, a krši i Zakon o udrugama jer nema demokratsko upravljanje unutar kluba. Što se nas tiče, dok ne počne poštivati ove zakone, Dinamo neće dobiti ni jednu kunu iz gradskog proračuna, a i tada ćemo ostaviti samo financiranje omladinske škole, nikako potporu za profesionalni sport, a kamoli za plaćanje režija koje se danas pokrivaju od gradskog novca. Ušteđeni novac koristit ćemo za izgradnju atletske dvorane i bazena u zapadnom dijelu Zagreba te potporu rekreativnom sportu uključivom za sve dobne i socijalne kategorije, osobito djecu i mlade. Isto tako ćemo osigurati sa prostor uz Savu postane rekreativni centar Zagreba.

Što za vas predstavljaju fontane Milana Bandića?

Fontane simboliziraju krive prioritete ovoga grada. Umjesto da se ulaže u krpanje vodoopskrbne mreže iz koje iscuri 50 % vode ili osigura vodoopskrba za 6000 obitelji koje ju još uvijek nemaju, proračunski novac se troši na projekte koje liječe Bandićeve komplekse.

Komentari su zatvoreni