Bačvarstvo je zaštitni znak Jastrebarskoga

Bačvarstvo je zaštitni znak Jastrebarskoga

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel je istaknuo kako tradicionalni obrti kao što je bačvarstvo izumiru te kako u Jastrebarskom imaju sreći da se obitelji  trude održati takve obrte. Bačvarstvo je nazvao jednim od zaštitnih znakova grada

„Nekad se radilo tako da su bačvari, njih dvoje, troje išli po selima s alatom i radili bačve. Koja je to bila umjetnost, raditi bačve s tim starim alatima bez struje!“

Gradonačelnik Jastrebarskoga Zvonimir Novosel  jučer je u uredu Turističke zajednice Zagrebačke županije (TZZŽ) otvorio izložbu „Tradicijski obrti – bačvarstvo.“  O bačvarstvu je govorio Miroslav Golub iz obitelji  čija se obitelj već druga generacija brine za to da se svaka dobra plešivička kapljica čuva u kvalitetnoj hrastovoj bačvi . Prošle godine je ova vrijedna tradicija predstavljena javnosti otvorenjem obiteljske zbirke bačvarskog alata obitelji Golub, a dio te zbirke sljedećih će mjesec dana biti izložen u uredu TZZŽ-a. Među izlošcima mogu se vidjeti razni bačvarski alati, barrique bačve, brente, vedra, lakomice, okrugle i ovalne bačve, koje su rezultat posebnog truda da se održe ova vrlo vrijedna tradicionalna znanja.

Gradonačelnik Novosel je istaknuo kako tradicionalni obrti kao što je bačvarstvo izumiru te kako u Jastrebarskom imaju sreći da se obitelji  trude održati takve obrte. Bačvarstvo je nazvao jednim od zaštitnih znakova grada, one se još uvijek proizvode na tradicionalan način, kao i prije stotinjak godina. Obitelji Golub zaželio je da svoje znanje o bačvarstvu nastavi prenositi na nove generacije.

Golub_Novosel

bačvar Miroslav Golub i gradonačelnik Zvonimir Novosel

Direktorica TZZŽ-a, Ružica Rašperić kaže kako je na području Zagrebačke županije preostalo još svega 50-ak tradicijskih obrta, dok je obitelj Golub jedna od rijetkih koja se bavi bačvarstvom. Njihovom obrtu pogodovala je činjenica da su iz vinogradarskog kraja; u Plešivici su uzgoj grožđa i prerada vina postali dijelom tradicije, a proizvedeno vino na kraju treba negdje i spremiti za što ne postoji ništa bolje od dobre hrastove bačve.

Potvrdio je to i bačvar Golub, koji je rekao da se vino vrhunske kvalitete može dobiti jedino držanjem u drvenim bačvama jer mu one omogućavaju najbolje vrenje i propuštaju kisik što je za vino izuzetno bitno.

„Nekad se radilo tako da su bačvari, njih dvoje, troje išli po selima s alatom i radili bačve. Koja je to bila umjetnost, raditi bačve s tim starim alatima bez struje!“,  opisao je Golub.  Njegova je obitelj dio tih alata sakupila te su sada dijelom obiteljske zbirke u Jastrebarskom.

U svakom slučaju treba pozdraviti ovu manifestaciju TZZŽ-a kojom su pokazali kako su tradicijski obrti pokazatelj dugovječnosti i uspješnosti ljudi i naroda, koji su zahvaljujući njima stotinama godina živjeli u skladu s prirodom, koristili njezine najbolje resurse i budućim naraštajima ostavljali dobre temelje za budućnost.  (B. J.)