Automobil: Kultura mobilnosti

Automobil: Kultura mobilnosti

Ovakav kompleksni prikaz automobila i njegova utjecaja na društvo do sada nikada nije predstavljen hrvatskoj javnosti koja će u Tehničkom muzeju prvi put imati priliku vidjeti neke eksponate te arhivsku građu koja je do sada bila nedostupna u privatnim kolekcijama. Izložba sadrži atraktivne modele kao što je Ford T iz 20-ih godina, zatim Jaguar I-type iz 60-ih godina i Citroen DS19 iz 50-ih…

U Tehničkom muzeju Nikola Tesla u ponedjeljak navečer otvorena je izložba Automobil: kultura mobilnosti, autorice dr. sc. Jasne Galjer. Izložbu je u nazočnosti mnogobrojnih uzvanika otvorio zagrebački gradonačelnik Milan Bandić koji je autorici zahvalio što je prepoznala fenomen automobila. Gradonačelnik je napomenuo kako u Zagrebu ima više od 400 tisuća registriranih automobila pa je strategija razvoja grada uvjetno vezana za strategiju urbanog planiranja i prometa.

Tema izložbe afirmira Zagreb kao urbano središte i Hrvatsku kao sredinu bogate kulturne povijesti sagledane kroz prizmu automobila – spoja tehnoloških rješenja i dizajnerskih kreacija. Izloženi automobili kao znak moderne kulture, umjetnosti i dizajna, upotpunjeni građom iz muzejskih i privatnih zbirki afirmiraju kulturu življenja kao baštinsku kategoriju.

auto_mobilnost_avionNa izložbi su zastupljeni ključni događaji naše kulturne povijesti, kao što su izložbe automobila na Zagrebačkom zboru, izbori najlljepšeg automobila – Concours d’elegance, međunarodne automobilske utrke i djelovanje automobilističkog kluba te osoba koje su s njime bile povezane.

Osim automobila vizualnoj atraktivnosti izložbe pridonose reklamni oglasi u novinama i časopisima, plakati, filmovi i fotografije, odjeća i modni pribor koji ilustriraju ulogu automobila u nastajanju urbane kulture. Cilj je na uvjerljiv i vizualno atraktivan način pokazati različite segmente kulturne produkcije; od vrhunskog reklamnog grafičkog oblikovanja zagrebačkih agencija, fotografija najpoznatijih autora na kojima se pojavljuju automobili kao simboli modernizma (Doneganija, Toše Dabca, Đure Janekovića, Franje Mosingera), odnosno scena s prizorima gradskih ulica, automobilskih utrka, do arhitekture i urbanizma (garaže, benzinske crpke).

Na izložbi su izloženi automobili Ford T iz 1922., Hansa 1100 iz 1939., Citroën DS iz 1966. te Jaguar E type Ser 2 iz 1969. godine. Svi su oni na sebi svojstven način obilježili povijest automobila u kulturološkom, tehničkom ili dizajnerskom aspektu te predstavljaju simbol industrijske estetike i modernog doba kao i mjesto automobila u definiranju moderne kulture. Stoga se automobili prezentiraju u kontekstu kojem pripadaju, odnosno dimenziji vremena i prostora. Riječ je primarno o automobilima koji su bili u upotrebi u Hrvatskoj te se ovdje i danas nalaze, potvrđujući činjenicu da je automobil na našim prostorima imao važnu društvenu funkciju koju je imao i u svjetskim razmjerima iako Hrvatska nikada nije imala vlastitu automobilsku industriju.

Izložba, koja sadrži atraktivne modele kao što je Ford T iz 20-ih godina, zatim Jaguar I-type iz 60-ih godina i Citroen DS19 iz 50-ih godina te druge, do sada nedostupne eksponate, otvorena je do 6. ožujka.

Spomenimo da ovakav kompleksni prikaz automobila i njegova utjecaja na društvo do sada nikada nije predstavljen hrvatskoj javnosti koja će prvi put imati priliku vidjeti neke eksponate te arhivsku građu koja je do sada bila nedostupna u privatnim kolekcijama.

”Jules Verne je pišući 1880. u romanu La Maison à vapeur o ekspediciji koju po Indiji prevozi ogromni metalni slon na kotačima na parni pogon, nevjerojatno precizno predvidio mnogostrukost uloge automobila u nadolazećem vremenu: “Moderni automobil… kakav san! Zaustaviti se, hodati, šetati ili galopirati po želji, nositi sa sobom ne samo spavaonicu nego i salon, blagovaonicu, sobu za pušenje i naravno kuhinju s kuharom – to je napredak!” Nije ni slutio da se taj san o hibridu čovjeka i stroja već počeo ostvarivati kada je Karl Benz uspio pokrenuti motor prototipa automobila. Zajedno s ponoćnom zvonjavom u novogodišnjoj noći 1879. zvuk motora najavio je početak novog doba u kojem će automobil ubrzo postati metafora moderniteta. Pojam novoga jedna je od temeljnih odrednica utopijske projekcije u povijesnoj avangardi…

… Od kada je Karl Benz 1886. godine patentirao automobil, širom svijeta su proizvođači proizveli gotovo 3 milijarde automobila. Ako je vjerovati Marian Šuman-Hreblay i njezinoj knjizi Automobile Manufacturers Worldwide Registry, od 1770. godine i kapetana Cugnota do danas se u proizvodnji automobila s manje ili više uspjeha okušalo 10.693 imena širom svijeta…”

(Jasna Galjer, iz teksta Automobil – metafora moderniteta, katalog izložbe) (zg-magazin)