Arhitekt koji je krenuo za svojim snom

Arhitekt koji je krenuo za svojim snom

„Sjećam se da sam tražio razne poslove u arhitekturi i urbanizmu kod nas i u inozemstvu. S vremenom sam shvatio kako želim steći iskustvo u nekom projektu i odazvao sam se na poziv za projektiranje kampusa u Indiji. Kako sam imao iskustvo u gradnji drvom to je investitoru iz Dubaija bilo presudno da me angažira u tom projektu“, prisjetio se arhitekt Armano Linta.

Valentina Vukoje

U evidenciji Hrvatskog zavoda za zapošljavanje (HZZ) krajem siječnja su bile registrirane 378 284 nezaposlene osobe. Statistika pokazuje kako je svaka četvrta osoba na Zavodu bila u dobi od 25 do 34 godine. Upravo se nezaposlenost mladih ističe kao veliki problem u Hrvatskoj. Iz tog su razloga pokrenute brojne mjere za zapošljavanje mladih, no neki su se mladi odlučili i na pokretanje vlastitog posla. Među njima je i Veljko Armano Linta.

Armano_L-1On je po struci magistar inžinjer arhitekture, a nakon završetka studija radio je u jednom arhitektonskom uredu. S vremenom je taj ured ušao u financijsku krizu i Armano Linta je dobio otkaz. Tako je završio na burzi. Kako je imao dovoljno radnog staža odlučio se na polaganje stručnog ispita za dobivanje licence za ovlaštenog arhitekta. „Sjećam se da sam tražio razne poslove u arhitekturi i urbanizmu kod nas i u inozemstvu. S vremenom sam shvatio da želim steći iskustvo u nekom projektu i odazvao sam se na poziv za projektiranje kampusa u Indiji. Kako sam imao iskustvo u gradnji drvom to je investitoru iz Dubaija bilo presudno da me angažira u tom projektu“, prisjetio se Armano Linta.

Budući da tada nije imao registriranu pravnu osobu, nije mogao početi raditi. Trebalo je hitno pokrenuti tvrtku kako bi mogao raditi na projektu izgradnje kampusa u Indiji. Počeo je razmišljati koji tip tvrtke osnovati. „Na kraju sam se odlučio za osnivanje društva s ograničenom odgovornošću, zbog registracije različitih djelatnosti. Trebao sam imati i početni kapital, a čuo sam i za mjeru za samozapošljavanje. Cijelo to vrijeme investitor me je čekao da to sve pokrenem“, objašnjava Armano Linta.

(Pre)dugotrajna procedura

Registracija njegove tvrtke je trajala mjesec dana. „Ne znam točno što se događa tamo kad se to preda, ali to je nevjerojatno. Imam prijatelje iz Estonije, koji su bili šokirani kad sam im rekao koliko je trebalo da registriram tvrtku. Oni nisu mogli vjerovati kako je u Hrvatskoj poduzetnicima sve administrativno otežano. Potvrdili su mi kako se kod njih za pola sata putem interneta može osnovati tvrtka i izdati prvi račun“, razočarano priznaje mladi arhitekt.

On kaže kako ima široki krug poznanika i prijatelja, a mnogi žive u inozemstvu. „Imam jednu prijateljicu koja je dobila financijsku potporu od Bugarske za jedan svoj projekt, no uvjet za dobivanje potpore je bio da osnuje tvrtku u Bugarskoj. Tako da je to i napravila. Hrvatska bi trebala pronalaziti mlade ljude, koji imaju ideje kako kreirati neki novi proizod i onda bi trebala investirati u njihove projekte“, smatra Linta.  On je mišljenja da bi takvim osobama trebalo ponuditi financijska sredstva odluče li osnovati tvrtku u Hrvatskoj jer bi to značilo da će ti ljudi u budućnosti morati nekoga zaposliti u Hrvatskoj.  „Netko će im morati voditi knjigovodstvo, a morati će plaćati kod nas i porez“, dodaje.

Prije nego što je osnovao tvrtku, Armano se prijavio i na HZZ za dobivanje potpore iz mjere za samozapošljavanje. Jedan od uvjeta je bio da nema osnovanu tvrtku, već da ju osnuje nakon dobivanja pozitivnog riješenja.

Inkubator za mlade poduzetnike

„Jako puno ljudi se prijavilo za mjeru samozapošljavanja, a HZZ ima premali broj ljudi koji radi u tom odsjeku. Tako da stvarno imaju puno posla. Nažalost, dosta sam čekao na to da vidim da li će mi mjera biti odobrena i to je bila poslovno nezgodna situacija za mene, budući da me investitor morao čekati. Bilo bi dobro da kada bi se država odlučila za neku mjeru, da onda logistički podrži to s dovoljnim brojem ljudi koji će biti na raspolaganju zainteresiranima i da se ljudima kažu realni rokovi kada mogu očekivati rješenje“, smatra naš sugovornik. On kaže da mu je puno više od novca koji je dobio kroz mjeru za samozapošljavanje značilo uključivanje u projekt „Inkubator za mlade poduzetnike“.

„Tako sam upoznao i gospođu Iskru Devčić Torbica, koja je vodila taj projekt i cijeli je projekt bila super stvar. Sudjelujem u tome već skoro godinu dana. Tu su uključeni ljudi iz prakse, poduzenici, voditelji različitih poduzetničkih inkubatora, profesori s ekonomskih fakulteta, koji su nam dali savjete o organiziranju poslovanja, o izradi poslovnog plana, zapošljavanju novih radnika te o tome kako poboljšati marketing. Svi sudionici tog projekta su dobili i godinu dana besplatnog knjigovodstva. Takav angažman HZZ-a osobno mi je značio puno više od materijalnih sredstava koje sam primio kroz mjeru samozapošljavanja. Malo toga sam znao o poslovanju, a nažalost o tome se ne uči u srednjoj školi i na fakultetu.  Tako da mi je ovo vrijedilo puno“, govori Armano Linta.

Mladi poduzetnik kaže kako njegov projekt ide dobro te kako je u međuvremenu bio i u Indiji.  „Trenutačno sam jedini stalno zaposlen u tvrtki, ali radimo i preko autorskih ugovora s dvoje suradnika“, objašnjava arhitekt. U poslu mu pomaže i supruga Ana koja je pri završetku studija na Arhitektonskom fakultetu. On priznaje kako se njih dvoje nadopunjuju jer se supruga bavi produkt dizajnom i dizajnom interijera. „Vjerujem da ću u budućnosti moći zaposliti još stručnih osoba s kojima ću raditi na nekim novim projektima. Još uvijek se učimo o poslovanju i ovo nam je sve novo. Važno je da svatko pronađe sebe u nečemu i da shvati što bi trebao raditi u životu, a onda da krene za svojim snom“, zaključio je Armano Linta.