Apstraktna inteligencija

Apstraktna inteligencija

Mislite li da je dobro imati visok IQ? Možda, ali zagorčava život

(„Zdenac života“ – remek-djelo znamenitog hrvatskog kipara Ivana Meštrovića nastalo početkom 20. stoljeća. Postavljen je 1912. godine)

 Apstraktna inteligencija je, nažalost, najčešće veliki teret ! Zašto? Iz jednostavnog razloga: to su ljudi koji sve oko sebe “uočavaju“ srcem, dakle, na duhovnoj razini, na neki način se “izdižu“ i postaju “meta“ većini koja stvarnost u sebi i oko sebe percipira na prizemniji način. Takve osobe najčešće nailaze na nerazumijevanje okoline, čak i svojih najbližih.

Inteligencija je mentalna karakteristika koja se sastoji od sposobnosti za učenje iz iskustva, prilagodbe na nove situacije, razumijevanja i korištenja apstraktnih pojmova, i korištenja znanja za snalaženje u novoj okolini u kojima ne pomaže stereotipno nagonsko ponašanje, a niti učenjem stečene navike, vještine i znanja.

remeta_inteligencija_grafikon

(Krivulja koju imate priliku vidjeti pokazuje razdiobu inteligencije u ljudskome društvu.)

Zastanimo i razmislimo.

Što ako smo zapali u onaj „ne-sretni“ desni dio od 2 % ili onaj još „gori“ gdje spada 0.1 % svjetske populacije? Kakav život možemo očekivati?

Ako spadate u visoko inteligentne – uočavate da stvari mogu funkcionirati drugačije i bolje, ali ne možete ništa jer većina to ne razumije i čine onako kako „oni“ to razumiju – neefikasno. Cijeli život ste prisiljeni „pomirivati“ se sa „besmislicama“. Imate ideje koje su bolje, ali mnogi ih ne razumiju. Vidite razne demagogije, ali oni ne vide da su demagozi. Galamite i uočavate razne anomalije, pokušavate promijeniti stvari, ali mediokriteti vas spotiču.

Mislite li da je dobro imati visok IQ? Možda, ali zagorčava život.

Postoji li rješenje? Uvijek postoji!

Prijateljujte s dobrim ljudima, iskrenim, marljivim, poštenim bez obzira koliki im je IQ dragi Bog darovao.

Što ćemo sa superiorima“?

Treba li nabrajati „svu silu“ umova kroz povijest, ali i današnjicu. Zar je potrebito nabrajati sve one“ briljante“ MISLI, RIJEČI, DJELA? I njihovu ostavštinu.

„Krasila“ ih je apstraktna inteligencija, koja se odnosi na uočavanje i rješavanje problema / zadataka jednostavnim potezima i lakoćom “vrsnog umjetnika poirotovog kalibra”. Osobe sa izrazito razvijenom apstraktnom inteligencijom su kreativne, duhovne, maštovite, odlično se snalaze u novonastalim – iznenadnim i kompliciranim situacijama.

Ozbiljna znanstvena istraživanja kazuju da prosječni kvocijent inteligencije (IQ) iznosi 100 i ima ga oko 50 posto ukupne populacije. Rezultat iznad 115 ostvaruje manje od 25 posto ukupne populacije. Rezultat iznad 120 je visoko natprosječan i može ga ostvariti svega 10 posto ukupne populacije. IQ od 131 ili viši svrstava osobu u gornju skupinu od dva posto stanovništva.

Dok je „svijet“ još uvijek zaokupljen materijalnom egzistencijom „apstraktne individue“ svojim avangardnim konkluzijama (koje su se puno puta pokazale ispravnim), idu ispred vremena – približavajući drugima srž i i esenciju.

„Nitko nam ne može usaditi osjećaj manje vrijednosti bez našeg pristanka“.

– Bertolt Brecht (1898 – 1956) njemački književnik.

Ivan Remeta – Johnny